Arterijski tlak i lijekovi

Poštovani..
Mama (63) je prije 1 god imala blaži moždani udar te joj je tada ustanovljen problem s visokim tlakom+šećerna bolest tip 2. Pila je tablete Prilen no nakon izvjesnog vremena ni 2 tablete na dan više joj nisu pomogle te bi tlak i dalje bio visok. Završivši na hitnom prijemu zbog visokog tlaka dr joj prepisuje druge tablete Amonex u kapsulama od 10mg+Nebilex. Od tada nakon popijene terapije njen tlak pada na 103/60,,106/62 te ima slabost,vrtoglavice,omaglice. Požalila se lječnici te ju lječnica upućuje da popije 1Prilen te joj prepisuje slabiji Amonex i u terapiji ostavlja Nebilex navodivši da bi to bilo pola terapije Amonexa od 10mg . Mama
sada pije tu terapiju no tlak je i dalje niski i navodi iste probleme kao ranije. Inače je mamin tlak ujutro prije terapije dobar bude oko 126/78 a nakon terapije se sroza. Problem s visokim tlakom uobičajno joj se javlja u kasnim popodnevnim satima a dr navodi da terapiju treba piti ujutro a po potrebi dodatnu tabletu Prilen+Amonex popodne. S obzirom da joj je tlak prije lijekova uredan a jako padne nakon lijekova i uistinu ima poteškoće s vrtoglavicom ,slabošću,omaglicom nakon popijene terapije što nam je činiti? Molim Vas za pomoć i uputu što bi smo trebali napraviti kako bi se mami odredila odgovarajuća terapija! LP i unaprijed se zahvaljujem

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Vaša mama sada uzima 3 lijeka za snižavanje arterijskog tlaka, a od njih nebivolol snižava i srčanu frekvenciju. Savjetujem da se mami učini 24-satni holter tlaka kako bi se točno odredile oscilacije tlaka danju i noću , te odredila odgovarajuća terapija. Porazgovarajte s liječnicom o tome da mama za sada uzima uvečer lijek za snižavanje tlaka u odgovarajućoj dozi, a ukoliko je i dalje potrebno da uzima nebivolol, taj lijek se uzima prijepodne. Provjerite i srčanu frekvenciju. Ukoliko njezina liječnica ne može vašoj majci regulirati tlak, treba je uputiti u ambulantu za arterijsku hipertenziju.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjelesna težina

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Moždani udar

Moždani udar – treba li drugo mišljenje?

Neurološki ispad

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Ishemijski moždani udar

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]