Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein amiloid nakuplja na stijenkama arterija u mozgu. Naslage proteina uzrokuju pucanje stijenki krvnih žila s razvojem krvarenja i posljedičnim oštećenjem mozga. Oštećenje uzrokovano ovim procesom naziva se krvarenjem (ili hemoragijskim) moždanim udarom. Proteinske naslage u cerebralnoj amiloidnoj angiopatiji sačinjene su od materijala zvanog amiloid koji je vrlo sličan naslagama koje se nalaze u mozgu kod Alzheimerove bolesti. Unatoč ovoj bliskoj povezanosti i povećanoj tendenciji da se te dvije bolesti pojave zajedno, većina bolesnika s Alzheimerove bolesti nema cerebralnu amiloidnu angiopatiju, a većina bolesnika s cerebralnom amiloidnom angiopatijom nema Alzheimerovu bolest.

Uzroci

Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju naslage amiloidnog proteina u stijenkama krvnih žila u mozgu. Protein se obično ne taloži nigdje drugdje u tijelu. Glavni faktor rizika je starenje te se ovo stanje češće viđa kod ljudi starijih od 70 godina. Postoje i rijetki familijarni oblici bolesti.

Simptomi

Simptomi amiloidne angiopatije razlikuju se ovisno o tome koje krvne žile krvare i koliko krhke krvne žile krvare. Tipično, krvarenje uzrokovano amiloidnom angiopatijom vrlo je malo i zahvaća sitne krvne žile. Kada postoji mala količina krvarenja, možda uopće neće biti simptoma. Cerebralna amiloidna angiopatija može uzrokovati i obilno krvarenje u mozgu. Do krvarenja često dolazi u dijelovima mozga koji se naziva korteks i nalazi se na površini mozga. Simptomi se javljaju kao posljedica oštećenja mozga krvarenjem. Neki bolesnici imaju postupne probleme s pamćenjem. Kada se napravi MSCT, često postoje znakovi prethodnog krvarenja u mozak koje je prošlo nezapaženo. U slučaju obilnog krvarenja, simptomi se javljaju odmah i nalikuju moždanom udaru.

Ovi simptomi uključuju:

-Pospanost

-Glavobolju (obično u određenom dijelu glave)

-Promjene živčanog sustava koje mogu početi iznenada, uključujući zbunjenost, delirij, dvostruki vid, smanjen vid, promjene osjeta, probleme s govorom, slabost ili paralizu

-Epileptičke napadaje

-Povraćanje

Ako krvarenje nije jako ili prošireno, simptomi mogu uključivati:

-Epizode zbunjenosti

-Glavobolje koje dolaze i prolaze

-Gubitak mentalne funkcije (demencija)

-Slabost ili neobični osjećaji koji dolaze i odlaze, a zahvaćaju manja područja. Oni su uzrokovani iritacijom okolnog mozga i manifestiraju se kao kratki periodi privremenih neuroloških simptoma poput trnaca ili slabosti u udovima ili licu.

Dijagnostičke procedure

Simptomi ovise o veličini krvarenja te fizikalni pregled može biti normalan ako je krvarenje malo. Najpouzdanija metoda koja se koristi za dijagnosticiranje amiloidne angiopatije je biopsija mozga, što nije praktičan postupak. Biopsija mozga je kirurški zahvat koji nosi rizik od krvarenja i/ili infekcije. Stoga se biopsije ne izvode osim ako nisu prijeko potrebne. Dijagnoza se često potvrđuje slikovnim prikazima mozga poput MSCT-a ili MR-a mozga. Tipično, krvarenje uzrokovano amiloidnom angiopatijom vrlo je malo i zahvaća sitne krvne žile. Mala područja krvarenja nazivaju se petehijalna krvarenja i imaju karakterističan izgled na MSCT-u ili MR-u mozga. Ovim metodama se mogu identificirati velika ili mala područja krvarenja koja su se dogodila satima ili godinama prije. Karakteristična pojava amiloidne angiopatije na MR-u obično se naziva “kortikalno cerebralno mikrokrvarenje” (sitna krvarenja na površini mozga).

Liječenje

Ne postoji poznato učinkovito liječenje. Cilj liječenja je ublažiti simptome. Nakon što dođe do krvarenja u mozgu, liječenje intracerebralnog krvarenja uzrokovanog amiloidnom angiopatijom ne razlikuje se od liječenja intracerebralnog krvarenja uzrokovanog bilo kojim drugim uzrokom.

U nekim slučajevima potrebna je rehabilitacija koja može uključivati ​​fizikalnu, radnu ili govornu terapiju. Ponekad se koriste lijekovi koji poboljšavaju pamćenje, poput onih za Alzheimerovu bolest. U slučaju epileptičkih napadaja u terapiju se uvode antiepileptici.

Prognoza

Prognoza cerebralne amiloidne angiopatije i je uvelike određena položajem i veličinom krvarenja. Nepovoljni ishodi povezani su s većom veličinom hematoma i dobi bolesnika (≥75). Bolesnici s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju visok rizik od recidiva krvarenja, čak 21%. Cerebralna amiloidna angiopatija se obično povezuje s prolaznim i kognitivnim neurološkim oštećenjem. Prolazni neurološki simptomi karakterizirani su kratkim, ponavljajućim napadima obamrlosti i slabosti. Patogeneza nije u potpunosti razjašnjena, ali simptomi su obično samo prolazni. U isto vrijeme, kognitivna oštećenja manifestiraju se kao usporenost u mislima i smetnje pamćenja. Poremećaj se polako pogoršava. Moguće komplikacije mogu uključivati:

-Demenciju

-Hidrocefalus (rijetko)

-Epileptičke napadaje

-Ponovljene epizode krvarenja u mozgu

Cerebralna amiloidna angiopatija je cerebrovaskularni poremećaja karakterizirana nakupljanjem amiloida unutar stijenki malih i srednjih krvnih žila mozga. Taloženje amiloida rezultira krhkim žilama koje se može manifestirati krvarenjem u mozgu kao hemoragijski moždani udar. Također se može manifestirati kognitivnim oštećenjima ili prolaznim neurološkim simptomima. Prognoza ovisi o kliničkim karakteristikama, s lošijim ishodima u bolesnika s velikim krvarenjem i starije životne dobi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Može li sublentikularna cista u mozgu uzrokovati glavobolje i gubitak osjeta iznad oka?

Mozak Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

MR mozga

Je li MR mozga s nalazom male vaskularne lezije i mogućeg izbočenja arterije razlog za zabrinutost?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Može li iznenadno mucanje nakon neurološkog napadaja biti posljedica neurološkog oštećenja?

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]