Fibromialgija je kronično stanje koje uzrokuje bolove u mišićima i kostima, umor, poremećaje spavanja i kognitivnih funkcija.
Simptomi često počinju nakon nekog događaja poput fizičke traume, operacije, infekcije ili značajnog psihičkog stresa. Ponekad se mogu pojaviti i bez jasnog provocirajućeg čimbenika. Simptomi fibromialgije oponašaju simptome drugih stanja, a ne postoje testovi koji bi definitivno potvrdili dijagnozu. Kao rezultat toga, fibromijalgija se često ne dijagnosticira pravodobno. Većina slučajeva fibromijalgije dijagnosticira se kod žena. Tegobe se najčešće javljaju u srednjim godinama, ali fibromialgija također može pogoditi i djecu. Bol kod fibromijalgije može biti intenzivna ometajući svakodnevnu rutinu. Simptomi ne moraju biti stalno prisutni, mogu se javiti razdoblja remisije u kojima se bol i umor smanjuju. Uzrok fibromijalgije nije poznat, ali se simptomi mogu učinkovito liječiti i kontrolirati.
Simptomi fibromialgije
Glavni simptom je stalna, tupa bol. Bol može migrirati na sve dijelove tijela i varirati u intenzitetu. Bolesnici je često opisuju kao probadajuću, lokaliziranu duboko u mišićima. Intenzitet boli i ukočenost često su više izraženi u jutarnjim satima. Otežavajući čimbenici koji utječu na bol uključuju hladno/vlažno vrijeme, fizički i mentalni umor, tjeskobu i stres. Uz bol javljaju se i drugi simptomi koji uključuju:
-umor
-probleme sa spavanjem (spavanje bez osjećaja odmora)
-glavobolje
-poteškoće s fokusiranjem pažnje i propusti u pamćenju
-suhe oči
-osip, svrbež
-depresija i anksioznost.
Prema literaturi bolesnike najviše smetaju kognitivni simptomi, čak više nego bol.
Mnogi bolesnici imaju i niz drugih simptoma u okviru stanja koja se često pridruženo javljaju poput sindroma iritabilnog crijeva, migrene i intersticijskog cistitisa.
Dijagnoza fibromialgije se postavlja na temelju nalaza boli koja je popraćena simptomima poput problema sa spavanjem, kognitivnim smetnjama i umorom.
Budući da bolesnici obično izgledaju zdravo, a konvencionalni testovi su najčešće uredni, za postavljanje dijagnoze vrlo je bitno da je liječnik familijaran s ovim poremećajem. Prije postavljanja dijagnoze fibromialgije potrebno je isključiti druge uzroke simptoma.
Koji su čimbenici rizika za fibromialgiju?
Prema najnovijem istraživanju, čini se da uzrok uključuje genetsku predispoziciju koja je potencirana s čimbenicima rizika (infekcija, trauma ili stres). Fibromialgija se često javlja u obiteljima. Identificirano je nekoliko mogućih gena koji utječu na prijenos kemijskih signala boli između živčanih stanica.
Poznati čimbenici rizika su:
-Dob. Fibromialgija može pogoditi ljude svih dobi, uključujući djecu. Međutim, kod većine bolesnika fibromijalgija se dijagnosticira u srednjim godinama i učestalost se povećava s dobi.
-Lupus ili reumatoidni artritis.
Osim ovih jasno povezanih čimbenika rizika postoje i drugi čimbenici za koje su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila njihova povezanost s fibromialgijom poput ženskog spola, stresnog ili traumatskog događaja, ponavljajućih ozljeda, virusnih infekcija, pretilosti. Ljudi koji prolaze kroz tešku fizičku ili emocionalnu traumu mogu razviti fibromialgiju. Stanje je povezano s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). Kao i trauma, stres može imati dugotrajne posljedice na tijelo. Stres je povezan s hormonalnim promjenama koje mogu pridonijeti fibromialgiji.
Mehanizam nastanka boli u fibromialgiji nije poznat. Jedna teorija smatra da je snižen prag boli zbog čega osjeti koji prije nisu bili bolni s vremenom postaju vrlo bolni. Druga teorija je da mozak i živci mogu pogrešno protumačiti ili pretjerano reagirati na normalne signale boli. Postaju osjetljiviji, do te mjere da uzrokuju nepotrebnu ili pretjeranu bol. To može biti posljedica kemijske neravnoteže u mozgu.
Kako liječiti fibromialgiju
Trenutačno ne postoji lijek za fibromialgiju. Liječenje je usmjereno na smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života lijekovima, primarno djelujući na komponentu boli. Uobičajeni lijekovi za fibromijalgiju uključuju lijekove protiv bolova i antidepresive. Oni smanjuju razinu boli i nelagodu i omogućuju bolji san. Ne treba zanemariti da ovi lijekovi imaju nuspojave te ako se koriste, protupalni lijekovi (NSAID) imaju nuspojave. Savjetuje se oprez ako se nesteroidni protupalni lijekovi koriste dulje vrijeme, kao što je obično slučaj kod kronične boli.
Pregabalin bio je prvi lijek koji je odobren za fibromialgiju. Djeluje tako da blokira živčane stanice u slanju signala boli. Antidepresivi se koriste za liječenje boli i umora od fibromijalgije. Ovi lijekovi također mogu djelovati na ponovno uspostavljanje ravnoteže neurotransmitera i poboljšati san. Opioidi se također propisuju za ublažavanje bolova. Međutim, istraživanja nisu pokazala njihovu učinkovitost tijekom vremena. Također, doza za ove lijekove obično se brzo povećava, što može predstavljati rizik.
Ako lijekovi ne ublaže simptome u potpunosti, mogu se potražiti alternativne mogućnosti usmjerene na smanjenje stresa i bolova. Alternativne mogućnosti uključuju fizikalnu terapiju, akupunkturu, uravnoteženu prehranu bogatu hranjivim tvarima, 5-hidroksitriptofan (5-HTP). Jedan od najvažnijih čimbenika u liječenju ovog stanja je usvajanje zdravih životnih navika. Bitno je da je osoba fizički aktivna. Preporuke su za odraslu osobu umjerena tjelesna aktivnost 150 minuta tjedno. To može biti hodanje, plivanje ili vožnja biciklom kroz 30 minuta dnevno pet dana u tjednu. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa.
Kronična, difuzna bol glavni je simptom fibromialgije. Većina bolesnika također osjeća umjeren do ekstreman umor, poremećaje spavanja, te kognitivne poteškoće. Iako su brojne stigme koje su pratile ovo stanja nestale, fibromialgija još uvijek predstavlja stanje koje se često ne prepozna i ne liječi adekvatno. Bitno je pravodobno prepoznati simptome bolesti jer lijekovi kao i promjena načina života mogu pomoći u kontroli simptomima i poboljšanju kvalitete života.
17.10.2022
