Introvertna sam osoba, sramežljiva i povučena. Imam komunikacijsku blokadu. Imate li neki savjet za mene?

Muci me dosta toga, od sramezljivosti, samopouzdanja, hrabrosti da uradim nesto sto zelim i da se ne bojim, trebala bi djelovati drugacije, biti opustena, komunikativnija, u meni postoji komunikacijska blokada za koju znam da je najvaznija stvar jer je komunikacija bitna, a ja to sama ne mogu rijesiti, pa mi treba vasa pomoc.Inace sam introvertna osoba, povucena i stidljiva, takva sam od osnovne skole pa se to sve protegnulo do sad, nikad nisam imala prijatelje jer sam ostavljala jedan drugaciji dojam nego su bile sve ostale ,pa se nitko nije htio druziti sa mnom. Bilo je podbadanja u vezi fizickog izgleda i ponasanja, jer se nisam uklapala u njihovo drustvo. Ja nikad nisam imala ni decka, ali sam sad pocela sa upoznavanjem, upoznala sam neke uzivo, a sa jednim pisem i dalje, pa cemo vidjeti u kojem smjeru ce to ici. U dubini duse se smatram manje vrijednom iako ne bi trebala ali nisam nasla nacina da bude drugacije. Znam da bi trebala neke stvari posloziti u svojoj glavi, a neke izbaciti i ne se vise vracati na ono sto je bilo u proslosti jer sam vec odrasla cura ali znam da to nije lako kako se cini.Trebala bi nekog tko bi mi mogao biti poticaj i podrska, da ne osuduje moju situaciju, nego da saslusa i da neki savjet ako moze. Ja sama sebi ne mogu pomoci pa se javljam vama da mi vi date neke savjete i pomognete da bude bolje i da ja budem zadovoljna.

3.11.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

stvari koje Vas muče mogu se vrlo uspješno rješavati u psihoterapiji, možda početno individualno, a potom u grupi. U svakom slučaju, moj bi savjet bio da se uključite u psihoterapijsko liječenje.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Anksiozni poremećaj

Jesu li sve ove smetnje od anksioznog poremećaja ili od nuspojava lijeka?

Samostigmatizacija

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Agorafobija

Anksiozni poremećaji – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAgorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kada prestaju panični napadi nakon ponovnog uvođenja navedenog lijeka?