Možete li mi protumačiti BERA nalaz?

Neko vrijeme imam osjećaj ljuljanja (kao da sam na brodu),te zujanje u ušima i to me ometa u svakodnevnom životu.14.7.2022 god sam napravila neurološke pretrage,te mi BERA nalaz nije zadovoljavajući.Po preporuci neurologa sam zakazala MR mozga,kao i pregled kod audiologa.Kako mi je MR zakazan 19.8 i audiolog 7.9. molila bih vas ako mi možete protumačiti nalaz BERA testa-stimulirana su oba uha akustičnim klik podražajem maksimalnog inteziteta signala 90dB.

Lijevo – lantentnost (I- 1,36ms , III-3,61ms, V-6,97ms) -Interval (I-III -2,25ms, III-V -3,36ms, I-V- 5,61ms).

Desno-lantentnost (I-1,45ms, III-3,61ms, V-6,32ms) – Interval (I-III- 2,16ms, III-V- 2,71 ms, I-V – 4,87ms).
Molim Vas ako mi ikako možete protumačiti nalaz.
Unaprijed hvala!

5.8.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

BERA ili auditorni evocirani odgovor mozga je elektrofiziološka pretraga koja bilježi aktivnost živčanih stanica slušnog puta nakon podražaja zvukom. To je neinvazivna tehnika kojom se utvrđuje integritet središnjih slušnih putova koji se sastoji od živca statoakustikusa, dijala mozga koji nazivamo pons i mezencefalon. Ovo ispitivanje ima važnost u diferencijalnoj dijagnozi stanja koja dovode do jednostranog ili asimetričnog gubitka sluha. Tijekom snimanja stvara se 7 valova koji pokazuju aktivnosti različitih živčanih struktura involviranih u slušni put. Analzira se morfologija i amplituda valova, apsolutna latencija, međuvalna latencija (obično između vala I i V). Kod zdrave osobe u prvih 10 ms snimanja nastane sedam valova. Prvi, treći i peti val su najstabilniji i koriste se u mjerenjima. Svaki val ima očekivanu latenciju (vrijeme u milisekundama između prezentacije zvuka i pojave vrha vala) koja se smatra normalnom i svako povećanje latencije ili odsutnost vala ukazuje na abnormalnost u slušnom putu. Kod Vas su latencije nešto produžene što može upućivati na smetnje sluha te Vas je zato Vaš neurolog i uputio audiologu. S neurološke strane bitno je učiniti MR mozga kao bi se prikazale strukture koje sudjeluju u slušnom putu i isključili neurološki uzroci smetnji sluha. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komncentracija

Postkomocijski sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

MR mozga

Kako protumačiti nalaz MR mozga i MR angiografije s kroničnom ishemijskom lezijom i hipoplazijom moždanih arterija?

Razumijevanje depresije

Razumijevanje depresije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBiološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]

Diplopija

Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje. Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]