Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Krizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne  krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge poteškoće sa spavanjem ili rastresenost. Kod nekih osoba su se javile i neke tjelesne tegobe u vidu lupanja srca, glavobolje, probavnih smetnji.

Krizne situacije u većoj ili manjoj mjeri narušavaju našu životnu i svakodnevnu rutinu, predstavljajući izvor frustracije, no istovremeno nas konfrontiraju sa spoznajom u kolikoj mjeri naši vlastiti životi, životi naših bližnjih pa i naša sigurnost postaju ozbiljno ili indirektno ugroženi. Ponekad se suočavamo s time ozbiljno prvi put, a ponekad takve situacije mogu pobuditi sjećanja na neka ranije događanja u kojima smo proživjeli i preživjeli neku od sličnih ugroza. Osobe koje su proživjele Domovinski rat mogu ponovo u svojim mislima i osjećajima ponovo proživljavati bolna sjećanja, kao što se mogu probuditi neka sjećanja koja su dugo vremena bila „uspavana“ ili izbrisana iz sjećanja. Mogu reagirati većom tjeskobom ili panikom nego što primjereno realnoj situaciji, zbog svojih ranijih strahova. Također se može dogoditi da dugo trajanje i preplavljivanje dovedu do značajne emocionalne emocionalnosti i gubitka kapaciteta za suosjećanje s drugima, a ponekad i do toga da zanemarimo čak i vlastitu sigurnosti, vjerujući kako se ipak ništa strašno niti opasno ne može dogoditi.  

Sve navedene reakcije moguće su u kriznim situacijama. Važan je način kako se nosimo s njima i koliko su ti načini primjereni na naše funkcioniranje i našu okolinu. Stoga se u pronalaženju tih načina treba voditi pokušajem pronalaženja strategije što bolje prilagodbe, što uključujuće konstruktivne metode koje čuvaju naše mentalno i tjelesno zdravlje te nam omogućuju „obnavljanje“ naših unutarnjih kapaciteta. U sklopu toga nužno je izbjegavati neprimjerene strategije koje mogu imati dodatne negativne posljedice po naše zdravlje, kao što su pojačana konzumacija duhanskih proizvoda, alkohola, psihoaktivnih tvari, no isto tako i samoinicijativno korištenje lijekova za smirenje ili povećanje doza već propisanih lijekova na svoju ruku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute