Promjene raspolozenja

Postovani,

Imam 17 godina i primjetila sam da vec duze vrijeme (otprilike godinu dana i vise) imam problema s promjenama raspolozenja i osjecaja u nekakvim epizodama i periodima koji znaju trajati tjedan do dva dana. Postala sam osjetljivija i iritabilnija, lako se zivciram i znam biti odbojna pogotovo prema roditeljima. Izgubila sam motivacije i volju za sve svoje hobije, sve sto me zanimalo me vise ne zanima. Osjetim konstantan umor, a ne mogu normalno spavati jer se budim otprilike 5 puta u noci i idem spavati poprilicno kasno jer prije ne mogu zaspati. Primjetila sam da me stalno prati osjecaj praznoce odnosno stanje u kojem ne znam kako se osjecam – nisam ni sretna, ni tuzna, ni ljuta ni ista drugo. Stalno razmisljam o svemu a kao da nisam razmisljala o icemu. Imam jako vividne intruzivne misli koje obuhvacaju ili ubijanje drugih osoba ili suicid. Prije sam bila sklona samoozljedivanju, no prestala sam. Znam se osjecati suicidalno i razmisljati o pojmu smrti (to u stresnim situacijama kada mislim da necu moci proci sav taj stres). Znam se osjecati izgubljeno i brzo zaboravljam stvari. Nekada si zaboravim napraviti jest, a nekada zaboravim sto sam radila prije dva dana ili dan prije. Lose se koncentriram, a nekada otplutam u mislima i disociram se bez da sam svjesna toga. Kada takav period prode, dode period di se osjecam zivlje. Imam volje izlaziti van, druziti se s ljudima, vise pricam sa svima i vise se druzim s roditeljima. Cak pokusam ponovno uhvatiti se svojih hobija, no brzo odustanem. Inace sam i dosta tjeskobna i stres me zna jako obuzeti (znam se trest, preznojavat, pocne mi se vrtit, povraca mi se, itd..). Sto se tice odnosa s ljudima i prijateljima, imam strah da cu ostat bez svih osoba u svom zivotu i da ce me svi ostavit, a kada neke osobe odu iz mog zivota ne osjecam nikakvu griznju savjesti i zamrzim te osobe kao da mi nikada nista nisu predstavljale u zivotu (imala sam takve slucaje nedavno). Cesto preispitujem sebe, znam se osjecati jako lose jer sam jako malo produktivna, a opet se ne mogu pokrenuti. Ima jos mnogo stvari za nadodati, ali necu ici previse u detalje.
Moji roditelji su primjetili neke od ovih stvari, ali nismo nista poduzeli. Takoder, ovakvi periodi nemaju veze s PMS-om jer se ta razdoblja ne podudaraju.
Trenutno sam u periodu gdje se osjecam umorno, prazno i nemotivirano.
Ne znam sto uciniti. Moji roditelji ne podrzavaju psihijatriju, a sami vide da se ne osjecam dobro.
Zanima me asociraju li vas svi ovi simptomi na neko odredeno mentalno stanje ili poremecaj? Ako da, na koje? Imate li kakve savjete za dalje?
Hvala vam na vasem vremenu.

25.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
moja bi preporuka bila uključivanje u psihoterapiju. Sada i jest pravo vrijeme za započeti rad na sebi jer tako zaista možete promijeniti puno toga što Vas tišti. Vrlo ste mladi pa stoga još uvijek ne ulazimo u konačne dijagnoze. Moglo bi se raditi o smetnjama iz domene emocionalne nestabilnosti. Psihoterapija može pomoći umjesto da se mučite sa smetnjama koje imate.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Digitalne tehnologije

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Antikonvulzivi

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMale nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?