Čudan osjećaj preskakanja srca

Poštovani,

možete li mi objasniti nalaze ergometrije i holtera EKG-a? Ženska sam osoba, 22 godine, visoka 176 cm i teška 68 kg.

Holter: tijekom snimanja zabilježeno je 110 913 QRS kompleksa/21:46 h.
Srčanom akcijom je vodio sinusno ritam, frekvencija se kretala od 52/min u 02:18 do 165/min u 08:58 h, prosječno 92/min. Od ventrikularnih poremećaja ritma zabilježeno je 3 pojedinačne VES, jedna je nadoknadna. Od supraventrikularnih poremećaja ritma zabilježeno je 1390 SVES.
Nije zabilježeno smetnji provođenja. Nije zabilježeno značajnih ST-T promjena.

Ergometrija:
Procjena kard. sposobnosti: potrošnja kisika očekivana: 2,4 l/min postignuta 1,8 l/min. 75% očekivanog.
Puls: u mirovanju 108,- očekivani 198. 6 min poslije opterećenja 112/min postignuti maksimum 184/ min. 93% očekivanoga.
Tlak: mirovanje 120/90. Max u opterećenju 150/90, 6 min poslije opterećenja 110/85.
Dvostruki produkt: RRxP/1000:28 MET 7,7
Elektrokardiogram: poremećaja ritma nema
Smetnje provođenja nema
Trajanje testa 7 min (prekid u 1. min 3 program)
Razlozi prekida puls
Zaključak: NYHA : I
FAI ne postoji
Integrirani funkcijski kardiovaskularni kapacitet 75% (redukcija za 25%)
Test koronarne rezerve negativan
Povećati fizičku aktivnost

UZV sam radila 2 puta privatno i jednom normalno – rečeno da je apsolutno sve u redu.
Hormone štitnjače sam provjerila ove godine u 2. mjesecu, sve je bilo normalno.

Nakon holtera mi nije dana niti jedna terapija, a velik je broj ekstrasistola pa se brinem.
Pretrage sam radila radi boli u prsima, za koju mi je nakon niza pretraga – svih nabrojanih ovdje, RTG pluća i srca više puta, krvne slike, RTG prsne kosti i kralježnice – sve je bilo dobro, rečeno da je kostohondritis.
Ali tu su krenuli moji napadi panike i povećana anksioznost oko straha od smrti. Već tjedan dana mi se dešava da osjećam preskakanja. Pošto mi je povećana anksioznost, često mjerim tlak te tlakomjer često pokazuje aritmije koje kad vidim, jako se uplašim jer se čudno osjećam.
Ergometriju sam radila u 11. mjesecu, holter u 7., a UZV srca krajem 9 mjeseca zadnji. Zanima me da li se stanje moglo vise pogoršati pa da stalno imam osjećaj preskakanja i kao da ostajem bez daha? Ili je moguće da je anksioznost tu najveći problem?
Jako me strah smrti, pogotovo sam u strahu da će srce stati, tj. da će doći do neke teške aritmije. Popila sam Normabel par dana već, nisam osjetila olakšanje.
Također, čim nešto radim (penjem se uz stepenice, malo duže nešto radim), postanem jako svjesna srca. Upisala sam jogu, ali pošto sam u strahu od srca i čim počne kucati jače, uhvati me strah da će se nešto desiti.

Molim Vas ako me možete savjetovati jer sam stvarno u strahu cijelo vrijeme.

27.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Sigurno je da ankisoznost i panika imaju veliki doprinos Vašim poteškoćama. Prema nalazima koji su učinjeni (UZV srca, ergometrija, Holter EKG-a) sigurno je da nemate razloga za strah ili zabrinutost zbog srca, a pogotovo nema nikakvih razloga da imate strah od smrti zbog bolesti srca.

U dobi od 22 godine i s ovakvim nalazima možete biti mirni, baviti se svojim poslom i redovitom tjelesnom aktivnošću bez ograničenja. U dogovoru sa svojim liječnikom pozabavite se liječenjem ankisoznosti i napadima panike. Vjerujem da će Vaše poteškoće što se tiče srca tada nestati.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tjeskoba

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Prostata

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

UZV srca

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Dijagnostika

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]