Povišeni eritrociti

Poštovani, imam nepune 24g. visok sam cca. 190cm i imam 125kg, zadnjih 5 g. živim u Zadru, a inaće sam iz Sunje (kod Siska). Prije 8 mj doktor me poslao izvaditi krv da se vidi kakva mi je krvna slika, pošto dugo prije tog nisam ništa kontrolirao. Na prvom nalazu vidio je da su mi eritrociti visoki (točnije 6.35, a ostalo MCV 79,6 i MCH26,1), sve ostalo na nalazu bilo je u granicama. Nakon posjeta kardiologa, zbog visokog tlaka (140/90) i povećanih otkucaja srca (oko 100) počinjem piti Prestilol 5mg/10mg. Dalje me doktor šalje i kod hematologa kojeg zanima razlog povećanih eritrocita. U međuvremenu sam napravio Rtg srca, UZv abdomena, elektroforezu hemoglobina (HBa=97.8; HBa2=2.2), UZV srca i svi nalazi su bili uredni.
Laboratorijski nalaz 20.12.2018. pokazao je.. Feritin=42; Lkc=6.1; Erc=5.97; Hb=167; Hct=0.480; MCV=80.5; MCH=28.0; MCHC=347; RDW=13.0; Trc (K)=291; MPV=6.7; Seg. neutro.=55.4; Limfo.=31.8; Mono=7.1; Eoz.=5.0; Bazo=0.5; SE=1; Tsh=2.020;
Laboratorijski nalaz 12.02.2019 pokazao je Erc=6.08; MCV=79.6; MCH=26.9, sve ostalo je u granicama normale.
Hematolog nije dokazao talasemiju te me dalje šalje da učinim sternalnu punkciju s APG, serumski eritropoetin i JAK2.
Zanima me koji mogu biti uzroci visokih eritrocita te koliko je moja situacija zabrinjavajuča ?
Nije da sumnjam u stručnost hematologa, samo me zanima jer mi je moj doktor opće prakse rekao da je sve uredu i da su nalazi dobri te da nemam razloga za brigu.
Unaprijed HVALA na odgovoru.

20.2.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Moje je mišljenje da se i dalje kontrolirate kod hematologa koji Vam može odgovoriti na sva Vaša pitanja koja se tiču hematologije. Prema mojem saznanju mislim da nemate razloga za brigu i strah zbog povećanog broja eritocita. Antihipertenzivna terapija za sada je također dobra, a prema potrebi može se mijenjati doza lijeka. Ja također ne sumnjam u stručnost hematologa, tako da se slobodno obratite njemu za sva pitanja o Vašoj bolesti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Visoki krvni tlak

Koliko treba vremena za puni učinak lijeka?

Liječenje arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Samo-diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]