Plucna hipertenzija

Postovani, muskarac sam 47 godina. 72 kg, 170 visok. Relativno sportski aktivan. 2014 godine na uzv srca receno mi je da imam plucnu hipertenziju 45 mm/Hg. Nakon toga upucen sam na kardiolosko pulmolosku obradu.(ergometrija, scintigrafija pluca, krvni testovi, ponovni uzv,43mmhg, rendgen, spirometrija). Na posljednjem nalazu…zakljucnom pise:uzv srca nije uvjerljiv za postojanje plucne hipertenzije , ostali nalazi uredni .Zivjeti dalje bez terapije i ogranicenja u naporu. Kontrolni uzv za 6 mjeseci. E sad 2016 godine otisao sam na kontrolni pregled uzv srca..bez ikakvih drugih pretraga.. i na nalazu pise ..nema indirektnih znakova plucne hipertenzije. Meni nije jasno..kako je moguce da uzv mjeri plucnu hipertenziju ako nje nema..i da li to znaci da je ona ISKLJUCENA. Brinem se jer zaista ozbiljne stvari o njoj citam na internetu..to prvo..i drugo..da li moram vise ici na kontrole jer mi nakon posljednjeg uzv 2016 godine ne pise kontrola..a zaboravio sam pitati od srece jer su mi rekli da nema indirektnih znakova plucne hipertenzije. Sad je 2018. Dakle proslo je 4 g od prvog mjerenja uzv ja vise nisam toliko sportski aktivan kao nekada ali lagano pretrcim 4..5 km..4 puta tjedno. Molim Vas recite mi da li se trebam opterecivati s top plucnom hipertenzijom mjerenom 2014. ili su je ove dodatne pretrage i uzv 2016. sad posve iskljucile. Druge posebne simptome nemam osim sto se opterecujem brigom pa stalno o tom razmisljam i pratim disanje pri naporu.
Puno Vam hvala.

17.5.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vjerojatno je prvi ehokardiografski nalaz iz 2014. godine bio netočan tj. bila je pogreška. Ne vjerujem da bi plućna hipertenzija nestala sama od sebe tj. bez terapije. S druge strane Vi ste tjelesno aktivni, bavite se trčanjem bez poteškoća što također ukazuje na to da nema te plućnu hipertenziju. Znači, ne trebate više razmišljati o plućnoj hipertenziji. Dalje možete nastaviti bez opasnosti sa tjelesnim aktivnostima. Da budete mirniji možete i ove godine ponovitiu UZV srca i sigurno će biti isključena plućna hipertenzija.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute