Neugodan Pritisak U Grudima

Postovani doktore,

Imam 37 godina, teska sam 90 kg, nisam trudna, nisam pusac i ne koristim alkohol. U posljednje vrijeme osjecam neugodan osjecaj u centru grudi. Kao da me nesto pritisce. Ponekad osjecam kao da me duboko boli, i nekad ta bol prelazi ka sredini ledja. Jako mi je tesko lezati na ledjima: osjecam kao da mi srce lupa/tesko radi, kao da ne mogu dovoljno udahnuti zraka, a i pokrivac mi stvara dodatni neugodni pritisak. Jedina pozicija kad spavam a u kojoj mogu nekako disati je lijeva strana.
Nekad se budim sa ovim neugodnim pritiskom, i to zna trajati po cijeli dan.
Mislila sam da je u pitanju ankcioznost, ali ja se ne osjecam psihicki ankciozno. Takodje, mislila sam da je panika, ali ne osjecam poznati osjecaj straha prilikom disajnog problema. Pokusala sam duboko disanje, meditaciju, nastojim se kretati vise, ali nista mi ne pomaze. Takodje, pokusala sam protiv alergijske ljekove jer su mi predhodno rekli da moji sinusni problemi bi mogli biti povezani sa alergijom.

Prije nekoliko godina zavrsila sam u hitnoj jer nisam mogla disati 24 sata/3 dana uzastupno. Kad su mi slikali pluca, jedva sam osjecala da mogu i pola minute izdrzati podignutih ruku: toliku sam bol osjecala u cijelom grudnom kosu. Umorilo bi me nekoliko koraka, i oblivao me hladan znoj. U hitnoj su mi tad rekli da je u pitanju infekcija gornjih disajnih puteva, ali mi nisu nista dali vise osim kisika i pumpicu.
Pumpicu vise ne koristim jer su mi rekli da nemam astmu. Znam da mi je holesterol prilicno los. Bila sam pred dijabetisom, ali ne znam da li imam sad dijabetis.
Ne znam sta da radim: da li smatrate da bi moglo biti u pitanju srce, pluca ili infekcija?
Kasljem ima vec godina dana: kasalj je nekad suh nekad mokri. Inace imam ceste probleme sa sinusima. Nekad mi otice desni clanak na desnoj nozi. Ne znam da li to ima ikakve veze. Temperaturu nemam.

3.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bol i pritisak u prisima mogu uzrokovati kardiovaskularne bolesti i bolesti dišnog sustava. Ponekad je teško utvrditi uzrok tih poteškoća bez određenih dijagnostičkih postupaka. Kako navodite bolesti dišnog sustava bilo bi dobro krenuti s dijagnostikom plućnih bolesti nakon pregleda kod pulmologa. U slučaju da se ne će ustanoviti uzrok tegoba tada će trebati učiniti kardiološke dijagnostičke pretrage (EKG, Holter EKG, ergometrija, UZV srca). Poželjno bi bilo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Javite se svojem liječniku koji će Va uputiti na dijagnostičke pretrage.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bol u grudima

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

EKG

EKG – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]