Deset osnovnih principa upravljanja prirođenim srčanim bolestima kod odraslih

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo prošle godine je uvelo 10 osnovnih principa kardiološkog praćenja bolesnika sa prirođenom srčanom bolesti (PSB) u odrasloj dobi:

1.    Svi bolesnici s PSB-om u odrasloj dobi trebaju biti pregledani u specijalističkom kardiološkom centru koji je specijaliziran za PSB u odraslih. Radi se o multidisciplinarnim timovima koji su specijalizirani za PSB u odraslih u takvom centru i oni određuju dalje potrebnu razinu zdravstvene skrbi svakog pojedinca ovisno o njegovoj bolesti.

–        posebna  skrb u specijaliziranom kardiološkom centru

–        zajednička, kombinirana skrb između specijaliziranog centra i opće kardiološke službe

–        skrb u nespecijaliziranim (općim) kardiološkim centrima ili ordinacijama, a kad je potrebno, tada treba uputiti bolesnika u specijalizirani kardiološki centar

Svakom bolesniku pojedinačno se određuju vremenski intervali kontrola.

2.    Osnovna slikovna metoda praćenja bolesnika s PSB-om  u odrasloj dobi je ehokardiografija (ultrazvuk s kolor doplerom srca). Često je potrebno učiniti i magnetnu rezonancu ili kompjuteriziranu tomografiju srca. Te su slikovne metode osobito korisne u određivanju volumena klijetki, plućne regurgitacije, plućne cirkulacije, arteriovenskih malformacija, različitih tvorbi unutar srčanih šupljina ili izvan srca, cirkulacije mokarda…

3.    Ispitivanje kardiopulmonalnog kapaciteta.

4.    Kateterizacija  srca kod bolesnika sa znakovima plućne hipertenzije (procjenjuje se vaskularni otpor).

5.    Intervencijska kateterizacija srca s ciljem zatvaranja defekata srčanih pregrada (između pretklijetki, klijetki), balonske valvuloplastike (npr. stenoza pulmonalne valvule), postavljanja stenta (npr. koarktacija aorte, stenoza drugih arterija).

6.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi često su prisutni različiti oblici poremećaja srčanog ritma, poremećaji srčanog provođenja i moguća je pojava nagle srčane smrti. Zbog toga su česti invazivni zahvati u cilju liječenja tih poremećaja i sprječavanja nagle srčane smrti: kateterizacija srca (ablacija aritmogenih žarišta), implantacija kardioverter defibrilatora, implantacija elektrostimulatora srca.

7.    Najčešći uzrok smrti bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi je srčano zatajenje. U svrhu sprječavanja srčanog zatajenja i njegovog liječenja koristi se kataterizacija srca, kirurške intervencije, medikamentozna terapija.

8.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi važna je procjena plućne hipertenzije, osobito kod trudnica, te prije invazivne ili kirurške intervencije na srcu.

9.    Prije trudnoće važno je genetsko savjetovanje bolesnica s PSB-om. Potrebno je također procijeniti individualni rizik od trudnoće i poroda. Većina bolesnica s PSB-om dobro podnosi trudnoću.

10. Svako pogoršanje ili pojavu komplikacija kod bolesnika s PSB-om treba čim prije uočiti i pravodobno liječiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]