MRI srca ili magnetna rezonanca srca je neinvazivna pretraga srca /bez rendgenskog zračenja/ kojom dobivamo podatke o strukturi srca, morfologiji, tlakovima u srcu.
1. KORONAROGRAFIJA je invazivna pretraga kojom se prikazuju krvne žile srca (koronarne arterije), a obavlja se u bolnici, te zahtijeva hospitalizaciju 24 do 72h. To je invazivna metoda jer se izvodi postavljanjem dugačkih tankih katetera u srce, a u organizam se uvode putem uvodnice kroz arteriju u preponi (femoralna arterija) ili ruci iznad ručnog zgloba (radijalna arterija). Prolaz katetera do srca prati se putem rendgen uređaja. Potom se kroz kateter ubrizga kontrastno sredstvo koje nam prikaže srčane šupljine i srčane arterije. Tijekom cijele pretrage bolesnik je budan, a u mjesto uvođenja katetera u arteriju daje se prethodno lokalna anestezija kako bi ubod bio bezbolan. Indikaciju za ovaj test postavlja kardiolog kad posumnja na koronarnu bolest. Ukoliko se tijekom snimanja nađu suženja u koronarnim arterijama, ona se mogu proširiti malim balonom, nakon čega se postavljaju proteze, odnosno mrežice (engl. stent). Snimanje traje prosječno 30 do 60min (ovisno o opsegu intervencije). Prije zahvata bolesnik treba potpisati informirani pristanak, a potom se obavljaju neke pretrage: laboratorijska analiza krvi, snimanje EKG-a, rendgen srca i pluća, UZV srca. 6 sati prije zahvata bolesnik treba biti natašte i ne smije pušiti. U jutro prije pretrage depiliraju se obje prepone, zapešća i treba se istuširati antiseptičkim šamponom. Kardiolog treba napomenuti koje lijekove bolesnik treba popiti iz svoje uobičajene terapije i lijekove koji su potrebni za ovaj zahvat (pije s malo vode). Treba skinuti sav nakit, lak s noktiju, zubnu protezu, kontaktne leće, a u sali skinuti svu odjeću. Medicinska sestra postavlja venski put, a na stolu za kateterizaciju se postave EKG elektrode kojima se prati rad srca tijekom zahvata i potom se bolesnik pokrije sterilnim kompresama. Za vrijeme cijelog pregleda treba mirno ležati slušajući upute medicinskog osoblja, a u slučaju pojave tegoba treba ih odmah obavijestiti. Nakon završetka pretrage, odnosno nakon vađenja uvodnice i katetera postavlja se kompresivna narukvica (ukoliko je pretraga izvođena preko radijalne arterije) ili se postavlja kompresivni zavoj uz vrećicu sa pijeskom na preponu (ukoliko je pretraga izvođena putem femoralne arterije) kako bi se zaustavilo krvarenje. Pacijent potom treba mirovati u krevetu 6-12 sati i pri tome ne smije pregibati ruku, odnosno nogu kroz koju su uvedeni uvodnica i kateter.
2. ELEKTROFIZIOLOGIJA je također invazivna pretraga srca kojom se putem katetera postavljenima u srčane šupljine snima EKG i utvrđuje mehanizam poremećaja ritma i provođenja. Utvrđivanjem položaja patoloških električnih spojeva u srcu, može se učiniti ablacija tih spojeva putem katetera. Točna lokalizacija katetera u srčanim šupljinama se utvrđuje rendgen uređajem. Kateteri se uvode kroz periferne vene (više katetera ovisno o tipu aritmije). Ovaj test se također obavlja u bolnici i bolesnik se hospitalizira 2 ili više dana. Prije testa bolesnik mora potpisati informirani pristanak, učine se laboratorijske pretrage krvi, depiliraju se prepone, a po preporuci kardiologa se uzmu određeni lijekovi (neki se lijekovi trebaju izostaviti iz terapije da ne bi utjecali na ishod testiranja). Prilikom svih invazivnih pretraga srca daje se antikoagulantna terapija da se smanji mogućnost nastanka krvnih ugrušaka. 6 sati prije testa treba biti natašte, ne pušiti. Uvodi se potom venski put, a u sali se daje lokalna anestezija na mjestima uvođenja katetera. Nakon testiranja nekoliko sati treba mirovati u krevetu da se smanji mogućnost krvarenja nakon vađenja katetera.
3. TILT-UP TEST je postupak koji nam pomaže u razlučivanju vazovagalne od ostalih oblika sinkopa (gubitaka svijesti). To su bolesnici kojima pate od gubitaka svijesti zbog pada arterijskog tlaka ili pada srčanih otkucaja. Taj se test obavlja u bolnici, ali ambulantno bez potrebe za hospitalizacijom.Prije testa se može pojesti lagani obrok, ali 4 do 6 sati neposredno pred test se ne preporučuje jesti ni piti. Terapija se uzima samo po preporuci kardiologa kako neki lijekovi ne bi utjecali na ishod testiranja. Prije testa postavlja se venski put, a potom se pristupa postupku testiranja. Bolesnika se polegne na poseban stol za koji se pričvrsti pojasom. Ležanje traje 20 min, a putem venskog puta prima infuziju fiziološke otopine. Potom se stol postavlja okomito i bolesnik je vertikalnom položaju 60min ili dok bolesnik ne osjeti određene tegobe. Svakih 5min mjeri se krvni tlak, puls i snima se EKG. Potom se bolesnika ponovo spušta u vodoravni položaj i test je završen.
4. MRI srca ili magnetna rezonanca srca je neinvazivna pretraga srca /bez rendgenskog zračenja/ kojom dobivamo podatke o strukturi srca, morfologiji, tlakovima u srcu. Pretraga traje i do 60min, a prije pretrage je važno skinuti sve metalne predmete. Neposredno prije pretrage uvodi se venski put putem kojeg se daje kontrastno sredstvo. Kako se pretraga obavlja u uskom prostoru, u slučaju klaustrofobije liječnik će bolesniku dati sredstvo za smirenje. Bolesnik treba prije pretrage učiniti neke laboratorijske pretrage krvi, u prvom redu da se vidi da li je bubrežna funkcija uredna (radi primjene kontrastnog sredstva).
5. MSCT koronarografija je rendgenska neinvazivna metoda snimanja koronarnih arterija. Za razliku od invazivne koronarografije ova se pretraga obavlja ambulantno. Indikaciju za nju daje kardiolog ukoliko postavi sumnju na koronarnu bolest. Prethodno bolesnik treba učiniti laboratorijske pretrage krvi i EKG. Uoči pretrage postavlja se venski put kroz koje se daje kontrastno sredstvo za vrijeme snimanja. Kardiolog će reći koji lijekovi se prije pretrage trebaju izostaviti iz terapije, a neposredno prije pretrage se ne preporučuje konzumiranje stimulativnih pića (kava, Coca-Cola, tamni čajevi). Snimanje obično traje manje od 30min, nakon čega se bolesnik pušta kući uz preporuku konzumiranja što više tekućine.
6. PERFUZIJSKA SCINTIGRAFIJA MIOKARDA je slikovna metoda prikaza prokrvljenosti srčanog mišića čime se razotkrivaju eventualni ožiljci ili područja slabije prokrvljenosti srčanog mišića. Prije pretrage bolesnik treba učiniti određene laboratorijske pretrage krvi, snimiti EKG, može se pojesti lagani obrok (ali ne 4 sata prije pretrage), ne konzumirati kavu ili druga stimulativna pića i ne pušiti, ne izlagati se većim tjelesnim opterećenjima. Kardiolog će odrediti koje lijekove u terapiji bolesnik može popiti prije pretrage. Prije snimanja treba ukloniti se metalne ukrase. Test se obavlja ambulantno u bolnici. Prije snimanja uvede se venski put putem kojeg se injicira u organizam radiofarmak (talij ili tehnecij). On se potom nakuplja u srčanom mišiću. Prvi dio pretrage se sastoji od ergometrije (testa opterećenja) na biciklu te se u maksimalnom opterećenju injicira radiofarmak. U drugom dijelu pretrage se obavlja snimanje srca gama kamerom u 2 navrata. Ukoliko se pretraga radi pomoću tehnecija, onda nema ergometrije, a snimanje se obavlja još drugi dan. Nakon pretrage treba piti što više tekućine. Zbog zračenja radiofarmaka kojem treba do 72 sata da se razgradi, u tom periodu treba izbjegavati bliske kontakte s drugim osobama, osobito s malom djecom i trudnicama.
1.12.2020
