Trebao sam na koronarografiju, ali nisam otišao, što sad?

Pozdrav,

Imam 63 god. Imam visoki puls oko 100 čim se ustanem. I ne osjećam se dobro jer me steže oko srca. Tek za mjesec dana idem kod kardiologa. Pošto nemam tablete za puls, već 2 godine pijem nekoliko tableta normabela svaki dan pa se puls nešto spusti. Ali se opet vrati. Prije 2 god bio sam kod kardiologa. Pogriješio sam što sam popio prije pregleda Normabel pa mi je tada bio puls 88. Na traci mi je skočio tlak na 185, pa mi je kardiolog predložio koronografiju da isključi začepljenje krvnih žila oko srca. Pogriješio sam jer nisam otišao. Inače imam problema s masnom jetrom, sa žuči, povećanom prostatom.
Prije 5 god sam imao začepljenje žučnih nalaza i očajne nalaze. Na svoju odgovornost nisam otišao na operaciju jer nije bilo slobodnih kreveta.
I veliku mučninu ispod rebara i 20 cm poviše od pupka po sredini, blizu srca i pluća. Ne znam da li ti bolovi oko srca mogu imati veze s bolovima u abdomenu ili je možda koja krvna žila začepljenja? Hvala

25.5.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Svakako se javite kardiologu jer je kod Vas postavljena sumnja na koronarnu bolest čim Vas je uputio pred 2g. na koronarografiju. Pretpostavljam da Vam je preporučio i odgovarajuću terapiju. Sa svojim obiteljskim liječnikom porazgovarajte da provjeri Vaš krvni tlak, osnovne laboratorijske pretrage koje uključuju kardiovaskularne rizične čimbenike, krvnu sliku, jetrenu i bubrežnu funkciju, CRP i hormone štitnjače. Ovisno ot im parametrima obiteljski liječnik dok čekate na kardiološki pregled može odrediti i terapiju u cilju prevencije kardiovaskularne bolesti.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRizični čimbenici za nastanak moždanog udara kod bolesnika s FA su sljedeći: Što je bolesnik stariji to je rizik nastanka krvnog ugruška veći. To je jedan od razloga da se svima koji su stariji od 75 godina ili su stariji od 65 godina uz prisutne druge rizične čimbenike, preporučuju antikoagulansi. Visok AT iznad 140/90mmHg dodatno […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]