U menopauzi i postmenopauzi kod žena nastupaju hormonalne promjene koje dovode i do promjene metabolizma lipida u organizmu i inzulinske osjetljivosti što doprinosi procesu ateroskleroze i povećanoj incidenciji kardiovaskularnih bolesti.
Američko kardiološko društvo predložilo je usvajanje tri ključne pozitivne životne navike u cilju kardiovaskularne prevencije , a nazvali su ih „Svjestan izbor“:
1. ne pušiti
2. zdrava prehrana
3. redovita tjelesna aktivnost
Uz ove zdrave životne navike potrebno je pod kontrolom u granicama normale održavati vrijednosti arterijskog tlaka, šećera i kolesterola u krvi i tjelesne težine. Kod žena koje u postmenopauzi primjenju zdrave navike „Svjesnog izbora“ imaju manju incidenciju i progresiju ateroskleroze što je potvrdilo jedno američko istraživanje na 1143 žena u dobi od 42 do 52 godine. Ove su žene praćene u periodu od 14 godina. Kod njih je stupanj ateroskleroze praćen doplerskim mjerenjem na karotidnim arterijama. Međutim svega je 1,7% žena u istraživanju primijenilo 3 zdrave navike.
Neophodno je s preventivnim mjerama krenuti što ranije, već u djetinjstvu, te procijeniti kardiovaskularni rizik u generativnoj dobi svake žene.
Američko kardiološko društvo je razvilo i slogan „Životnih jednostavnih 7“ kojih mora biti svjesna svaka žena, a uključuje znanje 7 rizičnih čimbenika kardiovaskularnog rizika koje treba staviti u granice normale uz primjenu zdravih životnih navika: arterijski tlak u granici normale i liječenje arterijske hipertenzije ako se pojavi, kolesterol u krvi u granici normale, šećer u krvi u granici normale, biti tjelesno aktivan, zdrava prehrana (mediteranska), gubitak viška tjelesne težine kod pretilih ili održavanje normalne tjelesne težine , ne pušiti, odnosno prestati pušiti. Kontrolom svih ovih čimbenika i zdravim navikama vrši se prevencija kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti, popravlja se opće zdravlje.
Jedan od razloga visokog mortaliteta žena prilikom infarkta miokarda i njegovih komplikacija je taj što često bolesnice kasno zatraže medicinsku pomoć ili se odmah ne posumnja na infarkt miokarda jer su često simptomi „netipični“. Osim tipične boli u grudima, nekad se infarkt prezentira kao pritisak ili stezanje u grudima koje dolazi i prolazi u intervalima od nekoliko minuta. Kod žena često bol ili „nelagoda“ može biti prisutna samo u rukama, ramenima, vratu, donjoj čeljusti, leđima, trbuhu (različite lokacije boli). Također se mogu žaliti na mučninu i povraćanje zbog čega se krivo može posumnjati na bolest želuca ili jednjaka. Ponekad se bolesnice žale samo na nedostatak zraka, kratkoću daha, uspuhivanje, preznojavanje (u gl. hladan znoj), opću slabost, različite poremećaje svijesti (osjećaj smušenosti, vrtoglavica, mračenje pred očima, potpuni gubitak svijesti). Ovi se simptomi znaju krivo pripisati problemima s vratnom kralježnicom, nekoj virusnoj bolesti ili uobičajenim simptomima „starenja“. To su sve zablude i zato svaki iznenadni simptom treba ozbiljno shvatiti i isključiti mogući kardiovaskularni ili cerebrovaskularni incident. Često i same žene umanjuju svoje subjektivne tegobe ili zbog straha ili zbog brige za svoje članove obitelji, te odgađaju traženje medicinske pomoći.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je neophodna trajna edukacija žena i osvješćivanje kardiovaskularnog zdravlja, određivanje kardiovaskularnog rizika, poticanje na usvajanje zdravih životnih navika. Timskom suradnjom kardiologa, ginekologa i obiteljskog liječnika, njihovim koordiniranim radom u kojem će žena biti središte zdravstvene skrbi, može se postići prevencija kardiovaskularnih bolesti, pravovremena i učinkovita zdravstvena intervencija kad je ona neophodna u dijagnostici i liječenju kardiovaskularne bolesti. Time ćemo smanjiti i kardiovaskularni morbiditet i mortalitet žena.
27.2.2020
