Personalizirana kardiologija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Personalizirana kardiologija je personalizirani pristup kardiovaskularnim bolestima (KVB) koji koristi principe personalizirane medicine, a podrazumijeva izbor najboljeg liječenja bolesnika uzimajući u obzir nasljedne i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na terapiju.

KVB-i su multifaktorijalne, te je njihov mehanizam nastanka ponekad veoma složen,  te je često teško postići ciljanu terapiju. Prilikom liječenja svakog kardiovaskularnog bolesnika neophodan je individualni pristup. Najučinkovitije liječenje će biti ono gdje liječimo uzrok, a ne simptome bolesti. Važno je kod svakog bolesnika ustanoviti uzročne čimbenike.

Genomika i proteomika su tehnologije koje olakšavaju razvoj personalizirane medicine. Personalizirana medicina integrira nove biotehnologije u poboljšanju razumijevanja patofiziologije bolesti, njezinim upravljanjem. U kardiologije se koriste brojne slikovne dijagnostičke metode (CT, MR, PET, koronarografija, scintigrafija srca), ali i neke nove tehnologije (robotika, 3D print) u svrhu individualiziranog pristupa.

Određivanje različitih biomarkera pomaže u identifikaciji osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, diagnozi KVB-i, praćenju učinka terapije i regresije bolesti (npr.troponin, NTproBNP). Sve se više identificira novih biomarkera koje pomažu u personaliziranoj terapiji KVB-i.

 Kod nekih KVB-i koje mogu dovesti do nagle smrti snažna je genetska podloga bolesti (npr. hipertrofična kardiomiopatija, Brugada sindrom). Stoga je u svrhu dijagnoze važna molekularna dijagnostika, odnosno molekularna genetika. Rezultati genetskog ispitivanja pružaju podatke za najoptimalniji pristup liječenju nasljednih KVB-i. Genotipizacija je važna i kod osoba s nasljednim sklonostima KVB-ima kod kojih je neophodna rana prevencija jer spadaju u skupinu visokorizičnih bolesnika. Faramkogenomika/farmakogenetika se razvila u svrhu personaliziranog liječenja. Mnogobrojni su primjeri gdje je ona važna: zatajenje srca, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca. U liječenju KVB-i kod svakog bolesnika treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: dob, rasa, komorbiditeti, lijekovi, bubrežna i jetrena funkcija. Odgovor na terapiju lijekovima je različit kod pojedinih bolesnika, a djelomično je uvjetovan genima. Farmakogenetikom možemo identificirati gene koji su odgovorni za različite individualne odgovore na primjenu kardiovaskularnih lijekova, kao i vanjske čimbenike koji na njih utječu. Genska analiza daje podatke o tome kakav odgovor na terapiju određenim lijekom možemo očekivati. Takva ispitivanja često su potrebna prilikom terapije varfarinom, statinima.

Personalizirana kardiologija je nužnost i očekuje se njezin daljnji razvoj u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja KVB-i.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]