Sindromi prenaprezanja u šaci – 5. i 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U nastavku pročitajte što su sindrom Guyonovog kanala, Dupuytrenova kontraktura i rizartroza i kako ih liječiti..

SINDROM GUYONOVOG KANALA

Što je sindrom Guyonovog kanala i kod koga se javlja?

Guyonov kanal smješten je također u korijenu dlana, ispod petog prsta šake. Kroz kanal prolazi ulnarni živac. Kod sindroma Guynova kanala dolazi do pritiska na živacpri njegovom prolasku kroz kanal. Uzroci nastanka sindroma slični su onima kod sindroma karpalnog kanala, a uključuju ponavljano opterećenje ručnog zgloba, traumu (najčešće prijelom kukaste kosti), osteoartitis u području ručnog zgloba, ganglion cistu ili tumor koji pritišće na živac. Simptomi su također slični onima pri pritisku na živac medijanus. Mogu se javiti bol u području korijena šake, trnjenje u području četvrtog i petog prsta, nesigurnost i nespretnost šake te slabost mišića pri hvatanju prstima. Bol se može širiti na podlakticu ili čak nadlakticu zahvaćene ruke.

Dijagnozu liječnik postavlja na temelju anamnestičkih podataka i fizikalnog pregleda te ju potvrđuje elektrodijagnostičkim testovima (EMNG). Ponekad će vam preporučiti i da učinite RTG snimku ručnog zgloba.

Liječenje

Liječenje se može podijeliti na konzervativno (neoperacijsko) i operacijsko liječenje. U konzervativne metode liječenja ubrajaju se izbjegavanje aktivnosti koje pojačavaju simptome te korištenje udlage za ručni zglob, fizikalna terapija. Bolovi se mogu ublažiti korištenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ukoliko izostane poboljšanje nakon primijenjenih konzervativnih metoda liječenja u obzir dolazi i operativni zahvat. Operacija se sastoji od smanjenja pritiska na ulnarni živac presijecanjem volarnog karpalnog ligamenta i eventualno uklanjanjem drugog mogućeg uzroka pritiska na živac, npr. ganglion ciste.

DUPUYTRENOVA KONTRAKTURA

Što je Dupuytrenova kontraktura i kod koga se javlja?

Dupuytrenova kontraktura je deformitet u području šake koji se obično razvija tijekom više godina. Zahvaćena je palmarna fascija – sloj tkiva koji se nalazi ispod kože dlana. Ispod kože dolazi do stvaranja čvorića koji se s vremenom povećavaju i tvore zadebljanja koja privlače prste prema dlanu i onemogućavaju njihovo ispružanje. Čvorići obično nisu bolni, ali mogu biti osjetljivi na dodir. Bolesnicima jeotežano izvođenje svakodnevnih aktivnosti kao što su stavljanje ruku u džepove, stavljanje rukavica ili rukovanje.Dupuytrenova kontraktura uglavnom zahvaća četvrti i peti prst, a najčešće se javlja kod starijih muškaraca. Palac i kažiprst su rijetko zahvaćeni. Dupuytrenova kontraktura se može javiti na obje šake, iako je češća na jednoj. Uzrok nastanka Dupuytrenove kontrakture je nepoznat. Postoje brojni rizični čimbenici koji uključuju dob oko 50 god., muški spol, Dupuytrenovu kontrakturu u obitelji, pušenje i dijabetes. Također, razvoj kontrakture povezan je s većom konzumacijom alkohola.

Dijagnoza i liječenje

Vaš ljiečnik postavit će dijagnozu na temelju kliničkog pregleda. Rijetko kad je potrebna dodatna dijagnostička obrada. S obzirom da bolest sporo napreduje, u početku je dovoljno samo pratiti razvoj bolesti. Kasnije se mogu primijeniti konzervativne metode liječenja koje uključuju liječenje fizikalnom terapijom,  injekcije kortikosteroida i enzima kolagenaze u zadebljane čvoriće i tračke palmarne fascije. Kod težih slučajeva potrebno je kirurškoliječenje. Postoji više metoda kirurškog liječenja (od fasciotomije – presijecanja dijela fascije pa sve do amputacije prsta ukoliko je bolest toliko napredovala), a vaš liječnik će vam preporučiti onu koja je najbolja za vas.

 RIZARTROZA

 Što je rizartroza i kod koga se javlja?

Rizartroza ili osteoartrtis prvog karpometakarpalnog zgloba šake je degenerativna bolest koja zahvaća korijenski zglob palca šake. Prvi i najčešći simptom je bol. Javlja se pri dnu palca, u početku u aktivnosti, posebno kada uhvatite neki predmet ili kada koristite palac za primjenu sile, a kasnijese bol može javljati i u mirovanju. Ostali simptomi uključuju oteklinu, zakočenost i osjetljivost u području korijena palca, smanjenu snagu u palcu, ograničene kretnje te ponekad koštano zadebljanje u području korijena palca. Osteoartritis prvog karpometakarpalnog zgloba nastaje zbog propadanja hrskavice. Bolest je češća kod žena, posebno u postmenopauzi, te kod osoba čije su šake izložene opterećenju zbog čega je česta kod kućanica. Također, ranije ozljede zgloba ubrzavaju razvoj degenerativnih promjena.  Rizični čimbenici uljučuju još i pretilost, prirođene anomalije i povećanu mobilnost zgloba.

Dijagnoza i liječenje

Liječnik će na rizartrozu posumnjati nakon anamneze i kliničkog pregleda, a potvrditije RTG snimkom šake. Obično nisu potrebne druge dijagnostičke pretrage. Liječenje uključuje konzervativne metode liječenja i kirurško liječenje. U konzervativne metode liječenja ubrajamo izbjegavanje aktivnosti koje provociraju bol, primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova u obliku krema ili gelova ili u obliku tableta, fizikalnu terapiju s kineziterapijom, korištenje ortoza ili udlaga za palac te injekcije kortikosteroida koje privremeno smanjuju bolove i upalu u zglobu. U težim slučajevima, koji ne odgovaraju na konzervativno liječenje, potrebno je kirurško liječenje.

Potražite liječničku pomoć ukoliko imate stalno prisutnu zakočenost, oteklinu i bol u korijenu palca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]