Perioperativni akutni koronarni sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Perioperativni akutni koronarni sindrom (AKS) nakon nekardijalnih operacija opasna je komplikacija. Perioperativni AKS povezan je s većim bolničkim mortalitetom.

Perioperativni akutni koronarni sindrom (AKS) nakon nekardijalnih operacija opasna je komplikacija. Perioperativni AKS povezan je s većim bolničkim mortalitetom. U akutni koronarni sindrom ubrajamo akutni infarkt s elevacijom ST-spojnice (STEMI), bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) i nestabilnu anginu pektoris.

Etiologija perioperativnog AKS nakon nekardijalnih operacija dobro je poznata  i ona uključuje rupturu aterosklerotskog plaka koronarne arterije, trombozu stenta ili ishemiju zbog povećane potrebe za kisikom. U nastanku AKS mogu biti uključena i dva čimbenika istodobno. Međutim, još nije potpuno razjašnjeno koji je dominantni čimbenik u nastanku AKS, ili tromboza ili ishemija zbog povećane potrebe za kisikom. Odgovore na ova pitanja pokušala je dati retrospektivna studija na odraslim bolesnicima koji su bili podvrgnuti nekardijalnim operacijama. Studija je provedena u SAD-u,  a  rezultati su nedavno objavljeni. Tijekom sedam godina od ukupno 215 077 bolesnika koji su bili podvrgnuti nekardijalnoj operaciji njih 146 imalo je perioperativni akutni koronarni sindrom. Perioperativni NSTEMI imalo je najviše bolesnika 117 (80,1%), STEMI je imao 21 bolesnik (14,4%), a nestabilnu anginu pektoris 8 bolesnika (5,5%). Otprilike  50% bolesnika s AKS imalo je bol u prsima i dispneju. Manji dio bolesnika 11 (8%) prezentirao se kao kardiogeni šok. Većina bolesnika (63%) imala je AKS u prva tri dana nakon operacije. Bolesnicima je učinjena koronarografija koja je pokazala da je ishemija zbog povećane potrebe za kisikom bila uzrok AKS u 106 (72,6%) bolesnika, akutna tromboza koronarne arterije u 37 (25%) bolesnika i tromboza stenta u 3 (2,1%) bolesnika. Neopstruktivna koronarna bolest ustanovljena je u 39 (26,7%) bolesnika. U 14 bolesnika (9,6%) je stresom inducirana kardiomiopatija bila uzrok perioperativnog AKS. Što se tiče EKG-a, više od 90% bolesnika s AKS imalo je EKG promjene za ishemiju miokarda. Zanimljivi su rezultati istraživanja koji pokazuju da jedan od četiri bolesnika s AKS nema dokaze za opstruktivnu koronarnu bolest. U otprilike 10% bolesnika perioperativni AKS uzrokovan je kardiomiopatijom koja je inducirana stresom.

Rezultati istraživanja pokazuju da je kod većine bolesnika  perioperativni AKS trigeriran povećaom potrebom za kisikom, dok je manji dio uzrokovan rupturom aterosklerotskog plaka i akutnom trombozom.

Bolesnici s perioperativnim AKS  bili su starije životne dobi, srednja dob bila je 70 godina. U skupini bolesnika s perioperativnim AKS  bilo je više pušača, hipertoničara, dijabetičara, zatim više bolesnika s hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i sa zatajivanjem srca nego u skupini bez AKS.  Najveća incidencija AKS bila je u bolesnika koji  bili podvrgnuti vaskularnim kirurškim zahvatima. Također je ustanovljena povezanost između značajnijih krvarenja i pojavnosti AKS.

Rezultati studije pokazuju da  prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim akutnim koronarnim sindromom nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu  smanjiti incidenciju AKS, poboljšati ishod i smanjiti smrtnost.

U zaključku možemo naglasiti da je dominatni mehanizam nstanka AKS nakon nekardijalnih operacija povećana potreba miokarda za kisikom. U otprilike 10% bolesnika perioperativni AKS uzrokovan je kardiomiopatijom koja je inducirana stresom. Strategija za smanjenje incidencije periperativnog AKS bila bi smanjenje potrebe miokarda za kisikom s beta-blokatorima i adekvatna kontrola boli. Također je važna adekvatna oksigenacija, korekcija anemije i nadomjestak cirkulacijskog volumena i korekcija hipotenzije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]