Anksiozni poremećaji – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sljedeći poremećaj u kategoriji anksioznih poremećaja je selektivni mutizam kod kojeg je tipično trajno zatajenje govora u socijalnim situacijama kada se očekuje da osoba govori (npr. u školi), no osoba u drugim situacijama može govoriti…

Selektivni mutizam

Sljedeći poremećaj u kategoriji anksioznih poremećaja je selektivni mutizam kod kojeg je tipično trajno zatajenje govora u socijalnim situacijama kada se očekuje da osoba govori (npr. u školi), no osoba u drugim situacijama može govoriti. Ovakvo zatajenje govora posljedično utječe na uspješnost u akademskom ili profesionalnom okruženju ili općenito na normalnu socijalnu komunikaciju.

Kada djeca s ovim poremećajem ulaze u socijalne interakcije, ne započinju govoriti ili ne odgovaraju kada im se drugi obrate. Nedostatak govora javlja se u socijalnim interakcijama s djecom ili odraslima. Ova djeca govorit će u prisustvu najbližih članova obitelji, ali često će izbjegavati govoriti i pred bliskim prijateljima ili bliskim rođacima, kao što su bake, djedovi ili rođaci. Ovaj poremećaj često prati visoka socijalna anksioznost.

Djeca sa selektivnim mutizmom često odbijaju govoriti u školi, zbog čega je obrazovanje otežano, jer će učitelji teško moći procijeniti njihove vještine (npr. čitanje). Javljaju se problemi u socijalnoj komunikaciji, a ponekad djeca sa selektivnim mutizmom koriste neizgovorena ili neverbalna sredstva (npr. pisanje, mrmljanje, pokazivanje) kako bi komunicirali, a mogu sudjelovati u socijalnim aktivnostima kada govor nije potreban.  

Posljedice selektivnog mutizma mogu dovesti do oštećenja u socijalnom funkcioniranju, budući da su takva djeca često odviše anksiozna da bi se uključila u socijalne interakcije s drugom djecom. S odrastanjem i sazrijevanjem, ova se djeca mogu suočiti sa sve većom socijalnom izolacijom. Javljaju se poteškoće u školskom okruženju, jer uglavnom ne komuniciraju s učiteljima sukladno svojim obrazovnim ili osobnim potrebama (npr. pitaju za pojašnjenje ako ne razumiju radne zadatke, ne usude se pitati ako trebaju koristiti nužnik, itd.).

Često se javljaju ozbiljna oštećenja u školskom i socijalnom funkcioniranju, koja također uključuju i probleme vezane uz zadirkivanje vršnjaka i sve posljedice vezane uz to. U određenim situacijama, selektivni mutizam može biti u funkciji kompenzatornog načina kako bi se smanjila anksiozna podraženost u socijalnim kontaktima.

Ovaj poremećaj treba razlikovati od komunikacijskih poremećaja, neurorazvojnih poremećaja i shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja te socijalnog anksioznog poremećaja (socijalne fobije).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Psihijatrijski pregled

Kako pomoći kćeri koja ima napade panike?

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Stres

Koji oblik terapije bi mi preporučili i kako si uopće pomoći u ovako stresnom razdoblju?

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?