Arterijska hipertenzija i prekomjerna tjelesna težina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Velika je učestalost arterijske hipertenzije u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj zemlji.

Prema podacima iz literature proizlazi da više od 35% odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti još je veća od učestalosti arterijske hipertenzije u odraslih osoba. Ako bolesnik ima istodobno arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost tada mu je značajno povišen rizik za srčanožilne bolesti.

U jednom članku sam pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika nakon infarkta miokarda, a u drugom članku o učestalosti u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ustanovljena je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u koronarnih bolesnika. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom znatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom. Provedeno je  istraživanje na 111 bolesnika koji su liječeni na kardiološkom odjelu zbog arterijske hipertenzije. U skupini 111 bolesnika bilo je 45 žena (40,5%) i 66 muškaraca (59,5%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 35-87 godina. Najviše bolesnika 65 (58,5%) bilo je u dobnoj  skupini  između 60-80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) imalo je samo 6 bolesnika (6,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 69 bolesnika (62%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 35 bolesnika (31,5%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 42 (37,8%),  bolesnika bili su pušači, a 72 (64,9%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 34  (30,6%) bolesnika. Povišene masnoće u krvi imalo je 65 (58,5%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazuju da veliki broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (93,5%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u educiranju bolesnika o korisnosti sniženja krvnog tlaka i gubitka suvišnih kilograma i u povećanju motivacije bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s arterijskom hipertenzijom uz češću kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine i sniženja krvnog tlaka.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. više od 90% s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Gotovo 60% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima povišene masnoće u krvi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Nealkoholna bolest jetre

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Krvne žile

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteHipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Hipertenzija

Holter EKG i holter krvnog tlaka kod 24-godišnje osobe s obiteljskom anamnezom hipertenzije

Turnerov sindrom

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Hipertenzija

Molim mišljenje oko terapije za tahikardiju i početnu hipertenziju

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]