Algodistrofija, Sudeckova distrofija ili kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS) je kronično bolno stanje koje najčešće zahvaća jedan od ekstremiteta (ruku, nogu ili oboje), obično nakon ozljede ili traume.
Uzroci algodistrofije su vjerojatno povezani s promjenama u središnjem i perifernom živčanom sustavu, odnosno ovaj poremećaj se obično razvije nakon ozljede, operacije, srčanog ili moždanog udara, a jačina boli nije u skladu s početnom ozljedom. Simptomi algodistrofije su: bol, uglavnom duljeg trajanja, a bolesnik ima osjećaj žarenja na bolnom mjestu; promjene boje kože; temperatura jednog dijela tijela veća za 1,1°C od simetričnog mu dijela tijela druge strane; oteklina (edem) zahvaćenog područja su ruke ili noge.
Postoje dva oblika ovog stanja, tip I u kojem ne možemo dokazati oštećenja perifernog živca, a uzroci su mu štetni događaji poput nagnječenja ili ozljede mekog tkiva i/ili dugotrajna imobilizacija; dok se tip II koristi za bolesnike s potvrđenom ozljedom živca. Oko 90 posto osoba s bolnim sindromom imaju tip I.
Simptomi variraju u težini i trajanju. Znanstvena istraživanja o učestalosti i prognozi bolesti govore da su u većini slučajeva simptomi blagi i oporavak dolazi postupno s vremenom, no u težim slučajevima bolesnici mogu imati dugoročnu invalidnost. Stoga je liječenje ovog sindroma najučinkovitije kada se započne rano, budući da tada imamo i najbolje rezultate.
Algodistrofija može zahvatiti bilo koga, no ipak je mnogo češća u žena, i u srednjoj životnoj dobi. Prosječna dob oboljelih osoba je oko 40 godina, odnosno između 37 do 50 godina starosti, dok je rijetkost u starijih osoba. Djeca je ne mogu dobiti prije 5 godina starosti, a samo vrlo rijetko prije 10 godina starosti. Žene su zahvaćene 2 do 4 puta više od muškaraca. Učestalost ovog sindroma u SAD-u je oko 5,5 na 100 000 osoba godišnje. Učestalost tipa I je 1 do 2 posto nakon raznih prijeloma, dok je učestalost tipa II približna 1 do 5 posto nakon ozljede perifernog živca. Nakon ozljede mozga učestalost algodistrofije je 12 posto, dok je nakon srčanog udara učestalost 5 posto.
Uzroci i proces nastanka bolesti
Kao čest uzrok algodistrofije spominje se emocionalni stres. U većini slučajeva stručnjaci vjeruju da se bolest razvija kada štetni podražaji iz ozlijeđenog dijela tijela dolaze do perifernog i središnjeg živčanog sustava, čime dolazi do pojačavanja bolnog signala u području oštećenog djela tijela. Pojačan osjet boli (hiperalgezija) se u početku razvija samo na mjestu ozljede.
Međutim, nakon što središnji živčani sustav registrira promijene, bol se krene širiti i izvan početnog područja patologije tkiva. Nakon ozljede tkiva, tijelo je putem raznih zaštitnih mehanizama programirano za promicanje ozdravljenja, s ciljem vraćanja u potpunosti ozlijeđenog dijela tijela u funkciju. Neki stručnjaci pretpostavljaju da je uzrok algodistrofije patološki odgovor organizma koji uključuje pretjerano trajne i čuvanje upale ozlijeđenog djela tijela. Smanjena upotreba ozlijeđenog dijela tijela je normalna reakcija nakon ozljede.
Odnosno organizam štiti i čuva oštećeni dio tijela u svrhu poboljšanja liječenja i sprječavanja ponovne ozljede. Normalno, prilikom iscjeljivanja organizam postupno povećava uporabu ozlijeđenog područja, koja zatim pomaže u oporavku i reintegraciji dijela tijela u organizam. Međutim, prekomjerna zaštita i čuvanje ozlijeđenog dijela tijela, odnosno neiskorištenost i smanjenje pokreta u zahvaćenom djelu zbog straha, dovodi do potencijalnog razvoja ovog sindroma. U prilog ovoj tvrdnji govori činjenica da većina od simptoma i znakova algodistrofije su u skladu s onima koji bi se prirodno razvili nakon smanjenog korištenja ekstremiteta (ruke ili noge). To su, primjerice, edem ruke ili noge, smanjen protok krvi i manja mišićna masa.
23.12.2015
