Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica je, uz glavobolje, vrlo čest neurološki simptom. Možemo je definirati kao iluziju okretanja tijela ili okoline, a treba je razlikovati od omaglica, nestabilnosti pri hodu ili presinkopalnih senzacija („osjećaja slabosti kao da će se izgubiti svijest“).

Karakterizirana je rotatornim (kružnim) ili linearnim osjećajem kretanja bolesnika (dojam da se bolesnik okreće) ili okoline (okolina se okreće oko bolesnika „kao na ringišpilu“), a često može biti praćena vegetativnim simptomima (mučninom i povraćanjem).

Koji su uzroci vrtoglavica?

Važno je razlikovati o kojoj se vrsti vrtoglavice radi, centralnoj ili puno češćoj, perifernoj vrtoglavici. Razliku između centralnih i perifernih vrtoglavica moguće je uočiti već pri uzimanju anamnestičkih podataka od bolesnika.

Vrtoglavice centralnog uzroka karakterizirane su blažim, ali dugotrajnim iluzijama vrtnje, mučninom, rjeđe i povraćanjem te izrazitijim poremećajem ravnoteže i smetnji u usmjeravanju pogleda u stranu zbog trzajeva očnih jabučica (nistagmusa u smjeru pogleda, koji se smanjuje fiksacijom). Centralni uzroci vrtoglavice su mnogobrojni, a mogu biti vaskularni (npr. moždani udar, tranzitorna ishemijska ataka u vertebro-bazilarnom slivu, tromboza venskih sinusa), upalni (npr. multipla skleroza i razne upalne bolesti središnjeg živčanog sustava), tumori (gliomi, meduloblastomi, akustički neurinomi), razne neurodegenerativne bolesti (npr. Arnold-Chiari malformacije) i krvožilne malformacije mozga (AVM) ili pod utjecajem lijekova, npr. antihipertenziva, analgetika, antibiotika itd. Za ispitivanje centralnog uzroka vrtoglavice najčešće je neophodna bolnička obrada i liječenje.

Periferne vrtoglavice karakterizirane su jakim kratkotrajnim rotacijskim vrtoglavicama, praćenih mučninom i povraćanjem, blagom neravnotežom, često i dojmom zaglušenosti, oslabljenog sluha, šuma u ušima i titranja očnih jabučica. Od perifernih vrtoglavica treba razlikovati: benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV), vestibularni neuronitis i Menierovu bolest.

Benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV) je najčešći oblik vrtoglavice, koji se može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali je najčešći nakon 60-te godine života. Simptomi su karakterizirani naglim, izrazito jakim napadima vrtoglavice i nistagmusom u trajanju od 30- tak sekundi koji su uzrokovani promjenom položaja tijela kao npr. okretanje u postelji, ustajanje ili lijeganje u postelju, pri uspravljanju ili saginjanju te ekstenziji glave pri pogledu prema gore. Smatra se da BPPV nastaje zbog poremećaja u unutrašnjem uhu (stimulacija semicirkularnih kanala, najčešće stražnjeg zbog oslobađanja otokonija). Liječenje ovih bolesnika provodi liječnik posebnim postupkom zakretanja glave tzv. Eppleyevim postupkom.

Vestibularni neuronitis započinje naglo i praćen je jakom vrtoglavicom, mučninom i povraćanjem i horizontalno-rotatornim nistagmusom, ponekad nepoznatog uzroka, no najčešće nastaje nakon neke virusne infekcije. Ako uz navedene simptome postoji i oštećenje sluha radi se o akutnom labirintitisu. Bolest ponekad traje kratko i prođe spontano. U akutnom liječenju potrebna je primjena antiemetika (lijekova protiv povraćanja) i lijekova za umirenje (sedativa), a ako smetnje ne prestaju i kortikosteroidima u trajanju od 3 tjedna. U slučaju vestibularne pareze (smanjene funkcije živca odgovornog za ravnotežu) neophodno je liječenje betahistinom u trajanju do 3 mjeseca.

Menierova bolest je bolest koja nastaje zbog poremećaja u unutrašnjem uhu uslijed različitih uzroka (vaskularnih, autoimunih, virusnih, genetskih), a karakterizirana je spontanim napadima vrtoglavice, osjećajem punoće u uhu, šumom u ušima i fluktuirajućim smetnjama sluha. Navedeni simptomi traju 2-3 sata. Klinički tijek varira od bolesnika do bolesnika, a bolesnici s dugogodišnjom Menierovom bolesti imaju oštećen sluh. Najčešće se pojavljuje u dobi između 40-60 godine. Liječe se diureticima, betahistinom, a ponekad i kirurškim (npr. endolimfatički shunt) putem.

Dijagnosticiranje vrtoglavica

U dijagnostici je najvažnija anamneza (važnim simptomi bolesnika), potom pregled bolesnika i osnovni laboratorijski nalazi da bi se isključio neki drug uzrok vrtoglavice (npr. anemija, šećerna bolest, manjak elektrolita ili neki drugi uzrok). Bolesnika je potrebno uputiti na specijalistički pregled neurologa i otorinolaringologa. Ovisno o stanju bolesnika od osnovne obrade ponekad je neophodno napraviti rtg vratne kralješnice, ultrazvuk krvnih žila (arterija) vrata i mozga, elektroencefalogram (EEG), kompjuteriziranu tomografiju (MSCT) mozga ili magnetsku rezonancu (MR) mozga, te audiovestibulošku obradu (posebne testove za ispitivanje sluha i ravnoteže).

Liječenje vrtoglavica

Liječenje vrtoglavica ovisi o uzroku i kliničkom pregledu bolesnika. U naglo nastalim položajnim vrtoglavicama BPPV dovoljno je da liječnik provede Eppleyev postupak. Kod bolesnika s vrtoglavicama praćenih mučninom i povraćanjem neophodno je dati antiemetike i sedative. Kod perzistentnih vrtoglavica praćenim smetnjama sluha u liječenju se preporučaju vitamini (npr. vitamini B kompleksa) i preparati poput betahistina.

Zaključak

Vrtoglavica je neugodan simptom, ponekad prolazan i kratkotrajan, a ponekad praćen i drugim simptomima kao što su mučnina i povraćanje, te smetnje sluha. Kako bi se ustanovio osnovni uzrok i mogućnost liječenja neophodan je pravovremeni pregled i obrada bolesnika čime se redovito postižu dobri rezultati liječenja.

LITERATURA