Poznata je velika učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji. Prema podacima iz literature više od 60% odraslih muškaraca i više od 50% odralih žena ima višak kilograma.
Kako je prekomjerna tjelesna težina značajan čimbenik rizika za srčanožilne bolesti, od velike je koristi smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Smanjenje prekomjerne tjelesne težine ima veliku važnost u primarnoj i sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti. Klinički su dokazani brojni korisni učinci smanjenja prekomjerne tjelesne težine od smanjenja rizika za srčanožilne bolesti pa do smanjenja neželjenih događaja i smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Učestalost prekomjerne tjelesne težine u srčanožilnih bolesnika znatno je veća nego u općoj populaciji. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje educira bolesnike o korisnosti smanjenja prekomjerne tjelesne težine i o načinu kako smanjiti suvišne kilograme. Bolesnicima preporučamo dijetalnu prehranu i redovitu svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od 45 – 60 minuta.
Pitanje je koliko naše mjere edukacije uz preporuke i sugestije utječu na smanjenje prekomjerne tjelesne težine u naših bolesnika? Nedavno sam u jednom članku pisao o problemu prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon infarkta miokarda. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9% bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% boelsnika s akutnim infarktom mikarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Bilo bi korisno dugoročnim praćenjem bolesnika ustanoviti promjene u broju bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom.
Također je važno pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Da bi smo dobili odgovor na ovo pitanje proveo sam istraživanje u dugoročnom praćenju 86 bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.
U skupini od 86 bolesnika bilo je 11 žena (12,8%) i 75 muškaraca (87,2%). Dob ispitivane skupine u vrijeme operacije bila je od 42-78 godina, prosječna dob je 57,9 godina. Praćenje bolesnika bilo je od 1 do 25 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 7,5 godina.
Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) nakon prosječno 7,5 godina praćenja ima samo 9 bolesnika (10,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) ima 51 bolesnik (59,3%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) ima 26 bolesnika (30,2%). Ekstremnu pretilost (ITM: > 40 kg/m2) nije imao niti jedan bolesnik. Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme operacije 48 bolesnika bili su pušači (55,8%), a 8 bolesnika nije prestalo pušiti nakon operacije (9,3%). Rezultati ispitivanja pokazuju da je nakon premoštenja koronarnih arterija veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ipak je manji broj bolesnika nastavio pušiti cigarete (9,3%).
Kako pomoći bolesnicima koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u edukaciji o korisnosti gubitka suvišnih kilograma i u motivaciji bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole ovih bolesnika uz kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć i još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u provođenju mjera sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti.
Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Potreban je još veći, bolji i organiziraniji timski rad zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i u bolnicama u cilju rješavanja problema prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u srčanožilnih bolesnika.
23.12.2015
