Aripiprazol – učinkovitost i stabilnost remisije u liječenju shizofrenije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Aripiprazol predstavlja psihofarmak iz skupine tkz. atipičnih antipsihotika. To je prvi antipsihotik koji je razvijen kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, slabi antagonist 5-HT2A serotoninskih receptora povezano s serotoninsko-dopaminskim antagonizmom i parcijalni agonist 5HT1A serotoninskoh receptora.

Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju Shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti, smanjujući rizik od ponovnog recidiva bolesti i time utječući na maksimalno mogući povratak razine prijašnjeg funkcioniranja bolesnika, spriječavajući progresiju kronične neurodegenerativne bolesti kakva je shizofrenija. 

Kao i za sve ostale antipsihotike aktivnost aripiprazola na D3 dopaminske receptore ostaje za sada nerazjašnjena. Aripiprazol je lijek koji u kliničkoj praksi pokazuje visoku učinkovitost u liječenju pozitivnih simptoma Shizofrenije, te maničnih simptoma manične epizode kod pacijenata s Bipolarnim afektivnim poremećajem. Aripiprazol nema farmakološkog učinka povezanog sasedacijom.

Jedna od vrlo važnih značajki aripiprazola je da on posjeduje malo ili nimalo sklonosti izazivanja porasta tjelesne težine, zbog toga što nema antihistaminskih svojstava ili aktivnosti 5HT2C serotoninskog antagonizma. Nadalje čini se da aripiprazol ima vrlo malo ili nimalo povezanosti sa dislipidemijom uzrokovanom primjenom antipsihotika. U slučajevima kada kada bi se pacijente s porastom tjelesne težije i dislipidemijom kao nuspojavom primjene ostalih antipsihotika prebacilo na aripiprazol došlo bi do redukcije tjelesne težine i snižavanja koncentracije triglicerida. Razlog ovako niskog metaboličkog rizika za aripiprazol su nepoznati. 

Prikaz slučaja:

Bolesnica M.V. je stara 24 godine, neudana, bez djece, živi s dečkom, studira Ekonomiju, nezaposlena. Njezina obiteljska anamneza pozitivna je na psihijatrijske bolesti. Djed po ocu bolovao je od Shizofrenije. Anamnestičkih podaci o ranom razvoju, školovanju, kao i o životnom tijeku do pojave bolesti su bez značajnijih osobitosti. Do pojave psihičke bolesti bolesnica je bila bez značajnijeg somatskog pobola.

Bolest je započela 2012. u dobi bolesnice od 22 godine. Od tada je u jednom navratu liječena stacionarno psihijatrijski na Odjelu socijalne psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC «Sestre milosrdnice» zbog akutne psihotične dekompenzacije.  Po završetku prvog liječenja na našoj Klinici za psihijatriju otpuštena je pod dijagnozom Akutnog prolaznog psihotičnog poremećaja nalik Shizofreniji (F23.2). Za vrijeme prvog liječenja bolesnica je liječena isprva tipičnim, a potom atipičnim antipsihotikom uz kratkotrajnu konkomitantnu terapiju benzodiazepina. Po stabilizaciji psihičkog stanja i otpustu iz bolnice, nastavila je jedno kraće vrijeme dolaziti na kontrole psihijatra da bi šest mjeseci po otpustu sa stacionarnog psihijatrijskog liječenja bolesnica prestala dolaziti na kontrole psihijatra. Na sadašnje liječenje dolazi u pratnji majke u ožujku 2014. jer je postala:

  • podozriva
  • nepovezano govori
  • ne spava
  • dezorganiziranog ponašanja

Kod dolaska u bolnicu pacijentica je tijekom pregleda u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti na postavljena pitanja uglavnom ne odgovara ne pokazuje suradljivost, spontana produkcija je obilježena oprezom i nepovjerljivošću. Verbalizira izrazite smetnje spavanja. Navodi da je uvjerena «da ju kontroliraju, zato što ona zna da je sve povazano». 

U psihičkom statusu kod dolaska izražen je negativizam, disociranost misaonog duktusa, psihomotorna eleviranost, afektivna niveliranost, uz u misaonom sadržaju verbalizaciju persekutornih ideacija, te sumanutih ideja odnosa i utjecaja. Izražene su slušne obmane ćutila. Kognitivno mnestičke funkcije orijentacionim ispitivanjem doimlju su ledirane. Izražen je nedostatak uvida i kritičnosti u svoje stanje.

Liječenje se u početku provelo u Jedinici intenzivne skrbi, a potom po djelomičnoj stabilizaciji psihičkog stanja na Odjelu socijalne psihijatrije. U terapiju je odmah uveden aripiprazol uz postupnu titraciju lijeka sve do ukupne dnevne  doze od 15mg/dan uz istodobnu primjenu konkomitantne anksiolitičke terapije diazepama.

Gledajući kliničku sliku kroz «klaster» simptoma Shizofrenije može se reći da su bili izraženi Pozitivni simptomi (persekutorne sumanutosti, sumanutosti odnosa i utjecaja, te slušne obmane ćutila, uz disocirano mišljenje), Anksiozni simptomi (psihomotorna eleviranost). Nakon provedenog stacionarnog liječenja pacijentica je otpuštena kući u travnju 2014. Šest mjeseci po demisiji iz bolnice psihičko stanje pacijentice je stabilno i zadovoljavajuće.

Zaključno možemo reći kako je za sada postignuto zadovoljavajuće poboljšanje psihičkog stanja pacijentice što se očituje kroz potupno povlačenje pozitivnih simptoma bolesti, te zadovoljavajuću socijalnu kapacitiranost pacijentice, a time i zadovoljavajuću kvalitetu njezinog života. Svakako se može ustvrditi kako je aripiprazol atipični antipsihotik koji omogućuje učinkovitu kontrolu svih simptoma kod pacijenata sa Shizofrenijom. Važna je značajna sigurnost od nastanka nepoželjnih nuspojava koje su blage i kratkotrajne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]