Epilepsije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija je jedna od najstarijih poznatih bolesti, stari Grcisu je smatrali “svetom bolešću”  a i stari Rimljani su joj također pridavali natprirodno značenje.

Povezivanje epilepsije s demonima i nadnaravnim silama provlači se i kroz kasnije civilizacijske kulture a tek u 19. stoljeću neurolog John Hughlings Jackson konceptom  pretjeranog neurološkog „izbijanja“ kao uzroka za razvoj epileptičkog napadaja postaje začetnikom suvremenog shvaćanja epilepsije kao organske bolesti. Riječ epilepsija vuče korijen iz grčke riječi koja označava „zgrabiti“. Epilepsija je  neurološko stanje koje se odlikuje pojavom paroksizmalnih epizoda poremećene funkcije sive tvari središnjeg živčanog sustava.

Epilepsija je  kronični moždani sindrom različite etiologije koji se očituje u vidu prolaznih poremećaja moždanih funkcija kao posljedica abnormalnog električnog neuronskog izbijanja.

Epidemiologija epilepsije 

Prevalencija epilepsije je 0,7 – 1,6 %, bolest nije vezana za određenu dob, ali se najčešće očituje prije dvadesete godine života. U svijetu danas od epilepsije boluje oko 50-ak milijuna ljudi dok je u Hrvatskoj oko 40-ak tisuća oboljelih.

Etiologija epilepsije 

Klasifikacija epilepsija: 

  • prema uzroku:
    • idiopatska (nepoznat uzrok)
    • simptomatska (poznat uzrok: alkoholizam, meningitis…)prema dobi
  • prema mehanizmu spavanja i budnosti

Međunarodna klasifikacija epilepsija:

  • Parcijalni napadaji (žarišni napadaji) – bez poremećaja svijesti:
    • elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
    • kompleksni (automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti te kombinacija)Generalizirani napadaji – karakterizirani gubitkom svijesti:
    • absansi
    • miokloni napadaji
    • klonički napadaji
    • tonički napadaji
    • kloničko – tonički napadaji
    • atonički napadajNeklasificirane epilepsije

Grand mal je najteži kloničko-tonički napadaj. U dijagnostici osim EEG-a koriste i druge dijagnostičke pretrage poput CT mozga ili MR mozga.

Liječenje epilepsija: 

Medikamentozno liječenje epilepsija  

Najvažnije je medikamentno liječenje koje je poboljšalo život i prognozu. Blizu devedeset posto  bolesnika se može uspješno liječiti lijekovima.

Antiepileptički lijekovi (AEL):

  • Barbiturati:
    • Carbamazepin – indikacije: kornpleksni i elementarni žarišni napadaji i
      • grand mal.
      • Oxcarbazepin – indikacije kao za karbamazepin.

       Valproati – indikacije: veliki i mali napadaji, febrilne konvulzije, mioklonizmi, žarišni napadi.

  • Fenitoin -veliki, elementarni, kompleksni žarisni napadaji
  • Etosukcinirnid -indikacije: petit mal
  • Vigabatrin – indikacije: elementarnii kompleksni žarisn napadaji
  • Lamotrigin -indikacije: veliki parcijalni napadaji, rezistentni na druge lijekove
  • Klonazepam -indikacije: svi tipovi epilepsija, najčešće maligni dječje dobi

Kiruško liječenje epilepsija

Primjenjuje se kod epilepsijarezistentnih na lijekove. Provodi se duži niz godina i još uvijek je dvojbena. Danas se koriste nove dijagnostičke metode za bolju lokalizaciju poremećaja. Odnosi se samo žarišne epilepsije s kompleksnom simptomatologijom. Nakon opsežnog neurokiruškog zahvata na mozgu u 30% slučajeva javljaju se epi napadaji.

Novija metoda – vagalna stimulacija. 

Aparat se usađuje ispod ključne kosti i radi 24 sata. Učinkovitost u rezistentnih epilepsija je 20-25%.

Literatura:
Neurologlja: prof.dr. V. Demarin i sur.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

Povremeni osjećaj trnjenja ili “stezanja” u glavi – mogući uzroci

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tumačenje MR nalaza lumbosakralne kralježnice

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Tumačenje nalaza na Lajmsku bolest kod djeteta

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute