Ménièreova bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Menierova bolest ili hidrops labirinta je bolest unutarnjeg uha, a očituje se trijasom simptoma: vrtoglavicom, fluktuacijom sluha i šumom u uhu. Često se javlja i osjećaj punoće u uhu.

Bolest je prvi put opisao francuski liječnik Prosper Meniere 1861. godine. Nastaje zbog poremećaja cirkulacije tekućine(endolimfe) u unutarnjem uhu i  kao odgovor  labirinta na različite bolesti i stanja kao što su autoimune, alergijske, upalne, metaboličke, vaskularne, endokrinološke i psihosomatske bolesti.  Najčešće počinje naglo, uglavnom iz punog zdravlja. Bolesnik navodi jaku vrtoglavicu često praćenu mučninom, povraćanjem i šumom u uhu. Simptomi  mogu  trajati i do nekoliko sati, a nakon prestanka  napadaja opće se stanje potpuno normalizira.

Bolest je izrazito kroničnog tijeka. Kako se bolest razvija, tako razmaci između napadaja postaju sve kraći. Povećanjem broja napadaja, postupno dolazi i do trajnog oštećenja sluha. U početku bolesti, sluh se između napadaja normalizira. U kasnijoj fazi bolesti, sluh ostaje oslabljen nakon napadaja. Najčešće se prvi put javlja u 30-im i 40-im godinama života, a podjednako je zastupljena u oba spola. U približno četvrtine pacijenata bolest postaje obostrana što  je najveći problem za struku i izazov za liječenje.

Dijagnostički postupak

U početku bolesti potrebno je uraditi kompletan neurološki pregled, jer vrtoglavica može biti simptom ozbiljne neurološke bolesti. Nakon smirivanja napadaja pacijent se upućuje na detaljnu audiološku obradu koja uključuje tonalnu audiometriju i timpanometriju,  evocirane slušne potencijale moždanog debla (BERA), pretrage ravnoteže (VENG) te radiološke pretrage (MR/CT) . Tipična krivulja gubitka sluha kod Menierove bolesti pokazuje veći gubitak sluha u niskim frekvencijama (uzlazna krivulja zamjedbenog gubitka sluha).

Potrebno je naglasiti da ponekad tumor slušnog živca  oponaša početak Menierove bolesti pa treba biti vrlo oprezan u  dijagnostici. Potrebna je i dodatna laboratorijska dijagnostika kako bi se isključile endokrinološke, hematološke, vaskularne i autoimune bolesti. Konačna dijagnoza Menierove bolesti temelji se na kompletnoj obradi te praćenju  i bilježenju dinamike napadaja kroz duži vremenski period. Da bi govorili o dokazanoj Menierovoj bolesti, pacijent mora imati najmanje dvije ili više spontane epizode vrtoglavice u trajanju od 20 minuta ili duže, audiometrijski zabilježenu nagluhost u barem jednom napadaju, šum ili punoću u zahvaćenom uhu uz isključenost ostalih mogućih uzroka.

Liječenje

U fazi akutnog napadaja potrebno je mirovanje, od lijekova najčešće se primjenjuju sedativi, antiemetici,  diuretici i vazodilatatori.  Potrebno je pacijente upozoriti na potrebu  promjene prehrane i životnih navika. Savjetuje se što laganija i nemasna hrana, smanjenje unosa soli, izbjegavanje alkohola, gaziranih pića, kave, crnog čaja, čokolade, jakih začina, smanjenje ili ukidanje pušenja. Preporuča se umjerena dnevna fizička aktivnost, povremeni  dnevni odmori i izbjegavanje stresnih situacija. Nakon smirivanja  akutnog napadaja najčešće se primjenjuju diuretici , lijekovi za poboljšanje cirkulacije u unutarnjem uhu- betahistinski preparati i  polivitaminska terapija. 

Također  može koristiti i primjena  Meniett uređaja metodom povišenog tlaka.  U slučaju neuspjeha medikamentoznog liječenja, dolazi u obzir i kirurško liječenje koje može biti  konzervativno, poludestruktivno ili destruktivno koje dovodi do gubitka sluha zahvaćenog uha. Treba naglasiti da je cilj liječenja očuvanje sluha, smanjenje broja napadaja  i  ublažavanje  simptoma koji prate bolest, a to su jaki šum, punoća u uhui smetnje ravnoteže. Stoga su potrebne redovite kontrole kod otorinolaringologa-audiologa kako bi se pravovremenim i odgovarajućim liječenjem na najbolji mogući način pomoglo pacijentu i omogućilo mu kvalitetan život.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

MR angiografija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Gripa

Može li stalno trzanje mišića nakon gripe biti znak ozbiljne bolesti poput ALS-a?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Možete li mi pomoći objasniti EEG nalaz moje mame?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?