Ciljevi psihijatrije II.dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Ono što očekujemo da će se u psihoterapiji razviti je pacijentova sposobnost da zna što osjeća, da razumije radi čega se tako osjeća i da ima unutarnju slobodu.

Prepoznavanje i nošenje sa osjećajima

Ono što očekujemo da će se u psihoterapiji razviti je pacijentova sposobnost da zna što osjeća, da razumije radi čega se tako osjeća i da ima unutarnju slobodu da se nosi sa svojim osjećajima na način koji koristi i njemu i drugima. U terapiji potičemo klijente da kažu što god im padne na pamet bez obzira koliko ružno, neugodno, sramotno ili trivijalno se čini. To radimo radi toga što terapija pruža jedinstven setting u kojem sve što se verbalizira postaje materijal za rad na razumijevanju.

Glavna stavka je izbor; sa psihoanalitičkog stajališta ako je neko ljut, treba razumjeti što osjeća i nauči prikladan način kako tu energiju iskoristiti na konstruktivan način rješavanja problema. Na primjer: ako je netko svjestan svojih seksualnih osjećaja može to riješiti seksualnim odnosom, masturbacijom  ili apstinencijom, ali ništa od toga ne implicira da se osoba mora odreći tog osjećaja (zabranjen osjećaj, potiskivanje)  Terapeuti su uvijek razlikovali između intelektualnog i emocionalnog uvida i znaju iz iskustva da transformacija nečega što je prvo počelo kao nejasna tjelesna senzacija ili osjećaj  neposredne prijetnje ili ponašajna kompulzija u verbalni izričaj je put razumijevanju i svladavanju tog problema.

Ego snage i kohezija selfa

Ono što su brojni psihoanalitičari objašnjavali za vrijeme 20 st. je kapacitet osobe da se nosi sa životnim poteškoćama na realističan i adaptivan način. Oduvijek je bilo teško razumjeti kako se jedno dijete sa brojnim prednostima može pogoršati uslijed relativno blagih stresnih događaja dok drugo dijete sa više nedostataka u okolini može naći načina da se efikasno bori sa uvjetima koji su nepovoljni i koji bi pogodili većinu nas.

Jedan od čestih pozadinskih razloga radi kojih osoba želi psihoterapiju je želje da promjeni tendenciju da se „raspadne“ kad život postane težak. Analitički termin za kapacitet osobe da se nosi sa poteškoćama je ego snaga (da funkcionira usprkos poteškoćama). Taj termin je derivat analitičkog tripartitnog modela (id, ego, superego) i on je taj koji „rješava probleme“. Taj konstrukt posreduje između ID, superega i stvarnosti. U analitičkom govoru kada nekome pripišemo jak ego to označava da ta osoba ne negira ili ne iskrivljuje tešku stvarnost nego pronalazi načine da ih nadiđe (prevlada) tu tešku stvarnost.

Bellak i Small (1965) opisuje tri preklapajuća aspekta ego snaga: adaptacija na realitet, testiranje realiteta i osjećaj (doživljaj) realiteta. Osoba koja ima dobru ego snagu nije paralizirana pretjeranom ili nerazumnom krivnjom niti je ranjiva na prolazne impuls (može kontrolirati svoje impulse). Postoje brojni načini na koji se pokušava operacionalizirati i evaluirati ego snage sa projektivnim testovima ali terapeuti više to procjenjuju na opći, doživljajni način u kliničkom intervjuu.

Iz saznanja o prijašnjim pacijentovim vezama, interpersonalnim odnosima, radnom funkcioniranju … možemo mnogo saznati o snazi njegovog ega. Oni koji mogu zadržati zaposlenje i uspostaviti predane i duge veze imaju jaču strukturu ega. Procjena ključnih ego funkcija može pomoći u razumijevanju pacijentovih slabosti i snaga što pomaže planiranju načina liječenja. Kakvo je pacijentovo testiranje realiteta? Da li može razlikovati što je vanjsko a što unutrašnje, da li postoji trajan obrazac deluzija i iskrivljene percepcije? Kakva je kontrola impulsa? Treba procijeniti funkciju rasuđivanja, dali pacijent može adekvatno predvidjeti posljedice svojih akcija?

Da li pacijent vidi uzrok svojih problema u sebi ili se sve poteškoće eksternaliziraju i okrivljuje se okolina? Da li pacijent može povezati podatke i razmišljati o njihovoj povezanosti, dali može doći do smislenog objašnjenja za simptome i poteškoće u odnosu sa ljudima? Da li pacijent misli u metaforama, ima li sposobnost apstraktnog mišljenja?

Važan dio procjene ega je procjena mehanizama obrane. Waelder je formulirao niz pitanja koja se tiču obrana: Koje su pacijentove želje? Što pacijent (nesvjesno) želi? Čega se boji? Što radi kada je uplašen?

Pine dodaje pitanja koja ciljaju na način na koji se ego nosi sa zahtjevima nagona: Koja je pacijentova želja? U kojem je odnosu ta želja sa nesvjesnim? Kakav je odnos između želje, obrane i stvarnosti? Kako se brani od želja? Koje su obrane adaptivne ili koliko smetaju? Da li se vidljiva anksioznost može povezati sa željom protiv koje se pacijent neuspješno brani? Može li se pacijentova krivnja shvatiti u kontekstu reakcije savjesti na želju koja je neprihvatljiva?

Pine predlaže da bi se trebalo procijeniti mehanizme obrane ličnosti koji su izraženi kao ego-sintoni načini funkcioniranja. Također se mehanizmi obrane mogu procijeniti s obzirom na to da li su zreli ili nezreli. Pacijent koji se brani humorom i supresijom kada je suočen s teškom situacijom pokazuje veću snagu ega nego pacijent koji koristi splitting i prijektivnu identifikaciju…

Važno je i uočiti kakav je odnos superega i ege. Da li je superego krut i nemilosrdni nadzornik ega ili u tom odnosu ima određene fleksibilnosti i harmonije? Da li pacijent teži nedokučivim i fanatičnim ciljevima ili ima neke realne ideale ? Ima li antisocijalne karakteristike karakterizirane nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim superegom? Odgovori na ova pitanja bacaju svijetlo i na iskustva iz djetinjstva, odnose sa roditeljskim figurama, budući da je superego internalizirana reprezentacija roditelja.

 Način na koji sada opisujemo nemogućnost nošenja sa pritiskom i stresom, naporom, sada to opisujemo kao nedostatak self kohezije. Drugim riječima neki ljudi reagiraju na stres sa osjećajem potpune dezorganizacije i fragmentacije njihovog doživljaja ili osjećaja (tko su …) Jedan od vodećih nespecifičnih ishoda dobre psihoterapije je povećana ili pojačana ego snaga i self kohezija. Ono što želim da se osoba nosi sa teškoćama bez unutarnjeg iskustva fragmentacije ili anihilacije. Također želimo da osoba može tolerirati prolazna stanja regresije i destabilizacije u korist rasta.

 Ljubav, rad i zrelo oslanjanje

Freud je rekao da je konačni cilj terapije kapacitet za ljubav i rad.

Vrlo je često da ljudi žele terapiju kako bi poboljšale svoje ljubavne živote ili ljubavne odnose bez obzira bilo oni heterosex, homosex, bisex ili aseksualni. Klijenti po psihoterapiji počinju uviđati da imaju kapaciteta ne samo prihvatiti svoje prave selfove i kompleksne unutarnje živote već imaju sposobnost prihvaćanja kompleksnosti i nedostatka drugi.  Klijenti vide svoje prijatelje, rođake, poznanike u kontekstu drugačijih situacija i povijesti i prihvaćaju razočarenja manje osobno. Opraštaju sebi za stvari koje sada razumiju i koje mogu kontrolirati, opraštaju i drugima za ono što oni ne razumiju i ne mogu kontrolirati. Imajući povjerenja da se sa njihovim najcrnjim tajnama terapeut neće šokirati, klijenti se počinju manje bojati svoje intimnosti i prema drugim osobama. Nakon što su u terapiji detaljno eksplorirali  svoju hostilnu i agresivnu stranu postaju manje uplašeni da bi sa time mogli na neki način ugroziti one do kojima im je stalo. Govoreći u ozračju u kojemu ih terapeut razumje i suosjeća sa njima oni to onda mogu (taj razumijevajući kontekst) proširiti i na druge.

Marta Stark’s (1994) objašnjava da inicijalna faza terapije uključuje klijentovo sporo prihvaćanje da njegovi ili njezini psihološki problemi reflektiraju nezgode komplicirane sudbine i darovitosti, ne neki osobni deficit ili grešku, zakazivanje …druga faza uključuje bolno shvaćanje da je to istinito i nitko nego klijent može biti odgovoran za rješavanje tih problema.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Plivanje

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]