Podnošljivost i nuspojave statina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja.

Statini su lijekovi koje se koriste za snižavanje povišenih masnoća u krvi. Dokazano je da oni smanjuju smrtnost i smanjuju učestalost koronarnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s ili bez kardiovaskularnih bolesti. Statini se koriste u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao i kod ostalih lijekova tako je i kod statina vrlo važno dobro poznavati podnošljvost i uspojave. Odgovore na pitanja o podnošljivosti i nuspojavama statina dala je meta-analiza 135 studija. U analizu bilo je uključeno 246 955 ispitanika, analizirano je 7 statina, vršene su međusobne usporedbe između pojedinih statina i kontrolne skupine. Praćenje ispitanika trajalno je 1,3 godine.

U svrhu ispitivanja podnošljivosti i nuspojava analizirana je učestalost boli u mišićima-mijalgije, povećanja kreatin kinaze (CK), povećanje transaminaza (AST, ALT) i nepovoljnih događaja. Također je analizirana pojavnost karcinoma i šećerne bolesti. Poznato je da nepovoljni događaji povezani sa statinima nisu česti.

Rezultati meta-analize pokazuju da je simvastatin značajno bolje podnošljiv nego atorvastatin. Bolesnici koji su primali atorvastatin češće su morali prekidati terapiju zbog nepovoljnih dodađaja nego bolesnici koji su primali simvastatin. Oni bolesnici koji su primali simvastatin u manjem broju su imali mijalgiju nego oni koji su primali atorvastatin.

Najmanja učestalost povišenih transaminaza bila je u skupini bolesnika koji su primali pravastatin. Povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) češće su bile registrirane u skupini bolesnika koja je primala pitavastatin. Nije ustanovljena značajna razlika u učestalosti karcinoma između pojedinih statina u usporedbi s kontrolnom skupinom. Veća učestalost šećerne bolesti bila je u skupini bolesnika koji su primali rosuvastatin nego u skupinama bolesnika s drugim statinima. Kod usporedbi podnošljivosti i nuspojava između pojedinih statina meta-analiza pokazuje da simvastatin i pravastatin imaju bolju podnošljivost i manje nuspojava nego ostalih 5 statina koji su analizirani, a to su atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, rosuvastatin i pitavastatin. Skupina bolesnika sa simvastatinom i skupina bolesnika s pravastatinom imala je manju učestalost mijalgije, povišenih transmaninaza i kreatin kinaze kao i manje prekida terapije zbog nuspojava nego kod ostalih statina.

Rezultati meta-analize imaju važne kliničke implikacije. Postoje čvrsti dokazi da su statini općenito sigurni lijekovi s rijetkim nuspojavama. Meta-analiza daje novo svjetlo u raspravi o odnosima između statina i šećerne bolesti. Također je potvrđeno da statini nisu povezani s većom učestalošću karcinoma.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je korist od terapije statinima u smanjenju smrtnosti i korisnih učinaka na kardiovaskularni sustav značajno veća od mogućih potencijalnih nuspojava.

U zaključku možemo naglasiti da su statini povezani s povećanim rizikom za šećernu bolest, povišenje transaminaza, a nemaju statistički značajan učinak na miopatiju, rabdomiolizu i karcinom. Statini su sigurni i učinkoviti lijekovi s rijetkim nuspojavama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]