Ne – epileptičke atake

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ne-epileptičke atake su ponavljajući paroksizmalni poremećaji koji klinički podsjećaju na epileptičke atake, no nisu uzrokovane epileptičkim neuronalnim izbijanjima u mozgu.

Ne-epileptičke atake su ponavljajući paroksizmalni poremećaji koji klinički podsjećaju na epileptičke atake, no nisu uzrokovane epileptičkim neuronalnim izbijanjima u mozgu. Javljaju se sa stopom incidencije oko 5%, najčešće u dobi oko 20. – 30. godine živote, većinom u žena (3/4 oboljelih su osobe n Gadže, spec. neurologženskog spola). Navedene atake predstavljaju veliki problem u svakodnevnoj kliničkoj praksi, tim više što neprepoznavanje ovog kliničkog entiteta može dovesti do nepravilnog terapijskog pristupa pacijentu koji se izlaže riziku toksičnosti lijekova (bilo primijenjenih u monoterapiji ili politerapiji) te invazivnim intervencijama. Dijelimo ih na psihogene i fiziološke atake.

Fenomen psihogenih ne-epileptičkih ataka dokumentiran je još u dalekoj povijesti. Tako prvi kameni natpisi datiraju iz Babilonskog doba (7. st. pr. Kr.), potom i antički grčki liječnik Hipokrat (4-5 st. pr. Kr.) opisuje „histeričnu epilepsiju“, dok grčki liječnik Aretaeus (2. st.) razlikuje dvije vrste epilepsije – „običnu“ i „histeričnu“. U svojim publikacijama austrijski neurolog i psihoanalitičar Sigmund Freud opisuje simptome „histero-epilepsije“ ili „velike histerije“ temeljem učenja francuskog neurologa Jean-Martin Charcota. Psihogene ne-epileptičke atake obično se u literaturi definiraju kao „epizode promjene pokreta, osjeta ili iskustva, slične epileptičkim napadajima, uzrokovane psihološkim procesima, koje nisu povezane s abnormalnim električnim izbijanjima u mozgu”. Pod psihogene atake svrstavaju se somatoformni poremećaji (konverzivni poremećaji), disocijativni poremećaji (npr. disocijativne fuge – iznenadni odlazak od kuće, u trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, sa nemogućnošću prisjećanja vlastitog života), panične atake, poremećaji sa psihotičnim simptomima, Munchausenov sindrom (pacijent namjerno afirmira simptome kako bi prevario druge osobe i skrenuo na sebe pažnju), itd. Psihogene ne-epileptičke atake mogu podsjećati na bilo koji oblik epileptičkih napadaja (diferencijalno dijagnostički najteže ih je razlikovati od kompleksnih parcijalnih epileptičkih ataka ishodišta iz čeonog režnja), ali njihova klinička slika je često varijabilna, uz napomenu da neuobičajena klinička slika za bilo koji oblik epileptičkog napadaja može biti važan indikator psihogenih ne-epileptičkih ataka. U navedenim slučajevima potrebna je uska suradnja s psihijatrom i psihologom te socijalnim radnikom, kao i podrška i pomoć obitelji.

U fiziološke ne-epileptičke atake svrstavaju se sinkope (kolapsi), migrenozne glavobolje, tranzitorne ishemičke atake (prolazno žarišno oštećenje moždane funkcije koje nastaje zbog smetnji cirkulacije u mozgu, tj. ishemije mozga), vestibularni poremećaji (poremećaji centra za ravnotežu), poremećaji pokreta, poremećaji spavanja, metaboličko-toksični i infektivni poremećaji te gastrointestinalni poremećaji.

Dijagnostičke procedure u postavljanju dijagnoze ne-epileptičkih ataka su, uz detaljno uzetu anamnezu i klinički pregled, rutinski iktalni i interiktalni EEG, video-EEG poligrafsko monitoriranje, polisomnografija, neuroradiološka obrada, neuropsihologijsko testiranje, psihijatrijski pregled, po potrebi kardiološka obrada, vegetativno testiranje, te određivanje razine serumskog prolaktina tijekom napadaja (koji je u slučajevima ne-epileptičkih ataka unutar referentnog raspona). Najveću vrijednost ima video-EEG poligrafsko monitoriranje, koje predstavlja ”zlatni standard” u dijagnostici ne-epileptičkih ataka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Neurologija

Povremeni osjećaj trnjenja ili “stezanja” u glavi – mogući uzroci

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Tumačenje MR nalaza lumbosakralne kralježnice

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Tumačenje nalaza na Lajmsku bolest kod djeteta

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute