Štetni učinci pušenja prvi put su dokazani prije pedesetak godina. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Duhanski dim sadrži oko 4.000 štetnih supstanci.
Štetni učinci pušenja prvi put su dokazani prije pedesetak godina. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Duhanski dim sadrži oko 4.000 štetnih supstanci, od kojih preko 60 kancerogenih. Nikotin je farmakološki najsnažnija komponenta duhanskog dima koja stvara ovisnost.
Organizam se postepeno privikava na nikotin. Podaci govore da kod nepušača doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 60 mg. Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca , stiskanja malih krvnih žila i povišenog krvnog tlaka. Putem krvi resorbirani nikotin se brzo distribuira po čitavom organizmu. Praktično ne postoji tkivo ili organ na koje duhanski dim na ispoljava svoje toksično djelovanje. Ipak najznačajniji štetni učinci pušenja koji dovode do poremećaja zdravlja je utjecaj na razvoj malignih oboljenja, posebno karcinoma pluća i razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Pušenje je glavni faktor rizika razvoja koronarne bolesti , ateroskreloze, perifernih krvnih žila.
Kardiovaskularni efekti prouzrokaovani djelovanjem nikotina mogu biti cirkulatorni, kardijalni i metabolički.
Cirkulatorni efekti sastoje se u povečanoj sintezi i oslobađanju adrenalina i noradrenalina što dovodi do vazkonstrikcije naročito perifernih arterija i arteriola.
Kardijalni efekti obuhvaćaju povećanje srčane frekvencije, povećanje sistoličkog i dijastoličkog tlaka, povečanje udarnog volumena srca.
Metabolički efekti obuhvaćaju povećanje koncentracije masnih kiselina u krvi, smanjenje parcijalnog tlaka kisika, povećanje reaktivnosti trombocita i viskoznosti krvi, policitemiju, smanjenje zaštitnog HDL lipoproteina.
Postoji jasna korelacija između pušenja i pojave ateroskreloze. Aterogeni efekt nastaje zbog lezije endotela, povećanja agregacije trombocita , inhibicije sinteze i oslobađanja vaskularnih prostaglandina i zbog stimulacije djelovanja kateholamina.
Zbog navedenih efekata na kardiovaskularni sustav, pušenje značajno doprinosi razvoju koronarne bolesti, arteijske hipertenzije, cerebrovaskularnih oboljenja .
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Najčešće bolesti srca i krvnih žila su ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila mozga i povišeni krvni tlak. Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti su dob, spol, nasljeđe i to su čimbenici na koje ne možemo utjecati, dok povišeni krvni tlak, masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina su čimbenici rizika na koje možemo utjecati.
Pušenje pospješuje razvoj kardiovaskularne bolesti. Pušenje pospješuje proces ateroskreloze gdje dolazi do stvaranja plakova na krvnim žilama. Pušenje povisuje krvni tlak koji pospješuje ateroskrelozu. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do suženja i začepljenja krvnih žila. Suženje krvnih žila dovodi do razvoja krvožilnih bolesti, a poljedica su nedostatnog dotoka krvi u pojedine djelove srca i mozga. Arterije postaju uže i nefleksibilne što znatno otežava protok krvi kroz njih čime se dotok krvi do organa smanjuje. Djelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi putovati u druge djelove tijela primjerice mozak , gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedično uzrokovati infarkt.
Ateroskrelotske plakove moždanih žila ima 70 % pušača, a većina ih ima i promjene na velikim žilama vrata. Rizik ateroskreloze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan. Ateroskreloza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvnih žila.
Prestankom pušenja znatno se smanjuje rizik kardiovaskularnih oboljenja.
23.12.2015
