Da li statinska terapija ima utjecaj na smrtnost zbog pneumonije?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane.

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane CENTRAL Register of Controlled Trials, Cambridge Scientific Abstracts i Scopus pronađen je 491 rad o bakterijskoj pneumoniji. Analizirani su podaci 13 studija s ukupno 254 950 bolesnika koji su liječeni radi bakterijske pneumonije. Od 13 studija u 10 su bili podaci o smrtnosti 171 989 bolesnika s bakterijskom upalom pluća. Tri studije su bile prospektivne, 7 su bile retrospektivne, a jedna od njih bila je randomizirana. Studije su bile provedene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Dob bolesnika bila je 18 i više godina, a većina su bili muškog spola i u dobi preko 50 godina. Kumulativna smrtnost bila je 9,2%. Analizirane su dvije skupine bolesnika s pneumonijom, jedna skupina je imala u terapiji statin, a druga skupina bila je bez statinske terapije. Statistička analiza rezultata pokazala je razliku u smrtnosti između skupina. U skupini bolesnika koja je uzimala statin smrtnost je bila 5,1%, dok je u skupini koja nije liječena statinom smrtnost bila 10,3%. Ova razlika u smrtnosti između skupina statistički je značajna.

Manja intrahospitalna smrtnost i smrtnost nakon 30 dana bila je manja u skupini koja je uzimala statin. Teroretski gledano statin može smanjiti smrtnost zbog svojeg antiupalnog djelovanja u plućima i svojim sistemskim antiupalnim djelovanjem. Mogući je i utjecaj statina na modificirajući odgovor na sepsu ili utjecaj na direktnu antimikrobnu aktivnost. Ovako bi se moglo objasniti djelovanje statina u kratkoročnom vremenskom periodu praćenja bolesnika tj. za vrijeme bolničkog liječenja. U srednjeročnom i dugoročnom praćenju bolesnika, 30 dana i  90 dana nakon pneumonije, sigurno ima više čimbenika koji utječu na smrtnost. Na primjer, za kardijalne uzroke smrti nakon pneumonije odgovorna je ruptura nestabilnog plaka koronarniha arterija nakon infekcije. Statini su lijekovi koji inhibiraju HMG-CoA reduktazu i na taj način  blokiraju sintezu kolesterola u jetri te  snižavaju njegovu razinu u krvi. Osim ovog djelovanja statini poboljšavaju funkciju endotela, imaju antioksidativni učinak, antitrombotski i protuupalni učinak. Poznato je da statini djeluju i na način da stabiliziraju aterosklerotski plak. Vjerojatno zbog ovih učinaka statini smanjuju smrtnost u dogorčnom periodu nakon pneumonije. U skupini bolesnika koji su na statinskoj terapiji manja je incidencija akutnog koronarnog sindroma i zbog toga je i manja smrtnost.

U zaključku važno je naglasiti da bolesnici koji su na terapiji sa statinom imaju manju smrtnost nakon bakterijske pneumonije nego bolesnici koji su bez statinske terapije. Međutim, ova snažna povezanost se smanjuje u potskupinama bolesnika u studijama s rigoroznijom metodologijom. Za bolje razumijevanje utjecaja statina na smrtnost nakon pneumonije potrebne su buduće velike randomizirane i kontrolirane studije.
Poznato je da je pneumonija jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta. Svaka novost u liječenju može biti doprinos u borbi protiv ovog starog neprijatelja. Sigurno je da je od velike važnosti svako smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Da li ćemo u skoroj budućnosti pneumoniju liječiti antibioticima i statinima ?
Rezultati meta-analize objavljeni su u prestižnom časopisu The American Journal of Medicine, u  studenom 2012. godine.
Iz Belupove ljekarne, u terapiji mogu se primijeniti ovi lijekovi iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA, atorvastatin:TORVAS i rosuvastatin: ROSIX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cerebralna aneurizma

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Starenje

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Koljeno

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Infekcije

Antibiotici – brzi spas ili potencijalna prijetnja?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antimikrobni lijekovi ključni su za liječenje infekcija uzrokovanih mikroorganizmima. Prema djelovanju, dijele se na: Njihova ispravna uporaba spašava milijune života. Međutim, nepravilna upotreba stvara ozbiljan problem – antimikrobnu rezistenciju (AMR). Povijest antibiotika Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je Alexander Fleming 1928. godine, što je označilo početak masovne proizvodnje i kliničke primjene. Tijekom 20. stoljeća, otkriće drugih […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]