Aritmija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu. Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni.

Čujete li vlastito srce kako radi?

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu.
Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni i ne upućuju na veći problem odnosno većinom nisu udruženi s težom srčanom bolesti.
Ponekad možete osjetiti kao da u srčanim otkucajima ponestane poneki otkucaj odnosno kao da se jedan viška umetne u pravilan slijed. Najčešće je za ovakvu pojavu odgovorna ekstrasistolija koja u većini slučajeva ne upućuje na teže srčano oboljenje.
S druge strane nepravilan srčani rad može upućivati na ozbiljniji srčani problem.
Trudnoća, faze u menstrualnom ciklusu ili pak menopauzalno doba može biti udruženo s osjećajem  nepravilnog srčanog  rada.
Nepravilan srčani  rad može biti potaknut stresnim životnim stilom. Opetovane stresne situacije dovode  do navale adrenalina koji u konačnici može potaknuti razvoj nepravilnog srčanog rada, po različitim tipovima. Isto može biti izazvano pušenjem cigareta, velikom količinom popijenog kofeina ili pak drugih kemijskih stimulusa.
Panični napadaji mogu biti uzrokom ovakvih pojava. Tada je nepravilan srčani rad udružen s napadom intenzivnog osjećaja straha.
Ponekad nepravilan srčani rad može biti uzrokovan lijekovima. Neki lijekovi kao što su pojedini lijekovi za bronhalnu astmu ili lijekovi za liječenje bolesti štitnjače, mogu za svoju nuspojavu imati ubrzan ili nepravilan srčani rad.

Postavlje se pitanje kada se trebate zabrinuti ako osjetite nepravilan srčani rad?

Ako osjećate da su vam napadaji sve češći  ili pak ako su udruženi s gubitkom svijesti, omaglicama ili vrtoglavicama, tada vam je zasigurno potreban liječnički pregled.  Isto tako ako uz nepravilan srčani rad osjetite nedostatak zraka ili bol u prsištu. U tom slučaju vaš problem može biti aritmija što predstavlja srčanu bolest samu za sebe ili s druge strane aritmija može biti udružena s dodatnom srčanom bolesti.
Aritmije se javljaju u nepravilnom slijedu i učestalosti.  Napadaji mogu biti kratki i trajati par desetaka sekundi ili s druge strane mogu trajati satima.  Elektrokardiogram (EKG) je jednostavna i široko dostupna pretraga  kojom se može potvrduti ili isključiti aritmija. EKG može biti uredan  ako nije snimljen u toku napadaja aritmije. U tim slučajevima postoje dodatne dijagnostičke metode kojima se liječnici služe kako bi otkrili aritmiju. O tipovima aritmija i dijagnostičkim metodama čitajte u našim drugim tekstovima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]