Novosti u antikoagulantnoj terapiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije. Osim ovih indikacija antikoagulantna terapija indicirana je i u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija koji imaju dva ili više bodova prema CHADS2 ili CHADS2 -VAS2 „Scoru“. Do otkrivanja novih peroralnih antikoagulantnih lijekova koristili smo tzv. „stare“ antikoagulantne lijekove iz skupine antagonista K vitamina. Tijekom terapije potrebna je redovita kontrola parametara koagulacije ( PV / INR), obično jedan put mjesečno ili češće. Prema nalazu određuje se doza lijeka.

Noviji antikoagulantni lijekovi spadaju u skupinu diretnih blokatora Xa faktora koagulacije. U ovu skupinu lijekova spadaju rivaroxaban, dabigatran i apixaban. Kod terapije novim antikoagulantnim lijekovima nije potrebna kontrola parametara koagulacije. Nedostatak novih antikoagulantnih lijekova je njihova visoka cijena u usporedbi sa starim lijekovima.

Na ovogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, prezentirani su rezultati dvije velike kliničke studije ATLAS ACS 2-TIMI 51 i ADOPT. U prvu studiju  bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca. Uz uobičajenu terapiju bolesnici su primali i rivaroxaban u dozi 2,5 mg ili 5,0 mg dva puta na dan ili placebo. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje rizika ukupne smrtnosti za 30% i smanjenje tromboze stenta za 31% u skupini bolesnika koji su primali rivaroxaban. U zaključku rasprave rečeno je da je rivaroxaban prvi novi antikoagulantni lijek koji je pokazao značajnu kliničku korist u akutnom koronarnom sindromu (ACS). Rezultati istraživanja pokazuju da dolazi novo razdoblje u sekundarnoj prevenciji tromboembolijskih komplikacija nakon ACS.

Od novih antikoagulantnih lijekova očekujemo smanjenje rizika od krvarenja i smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Ovi novi lijekovi također utječu na poboljšanje kvalitete života bolesnika jer nije potrebno vađenje krvi jedan put mjesečno ili češće radi određivanja parametara koagulacije.

Drugi lijek iz skupine novih antikoagulantnih lijekova je apixaban.  Na kongresu u Orlandu također su prezentirani rezultati studije ADOPT u koju je bilo uključeno 6,500 bolesnika koji su hospitalizirani radi zatajivanja srca, akutnog respiratornog zatajivanja i ostalih stanja koja su predisponirajući čimbenici za duboku vensku trombozu (DVT). Jedna skupina bolesnika primala je apixaban, a druga skupina heparin (enoxaparin). Razlika između dviju skupina u smrtnom ishodu ili  u incidenciji plućne embolije nije bila statistički značajna.

Rezultati studija ATLAS ACS 2-timi 51 i ADOPT objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, broj 13, za mjesec studeni, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Poremećaj disanja

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]