Bolesti vena 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene.

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene. Nerijetko se mogu pri kliničkom pregledu palpirati trombi u površnoj veni.

Tromboflebitis površnih vena najčešće je uzrokovan traumom ili raznim kateterima, iglama ili kanilama preko kojih se daje intravenska terapija. Kateteri i igle za infuziju u veni mogu oštetiti unutarnji pokrov krvne žile i uzrokovati upalu.Tormboflebtis površnih vena češće je lokaliziran na nogama, znatno češće na potkoljenicama nego na natkoljenicama. U nekih bolesnika može istodobno biti zahvaćeno više površnih vena, a upalni proces se može seliti s jedne noge na drugu. Takva vrsta tromboflebitisa zove se migrirajući tromboflebitis. Upala površnih vena češća je u bolesnika s proširenim – varikoznim venama.
Od simptoma koje bolesnici imaju najčešći su bol u području vene zahvaćene upalom, zatim crvenilo kože i edem upalom zahvaćenog područja ruke ili noge. Ako se uz ove simptome javlja povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica tada se radi o septičkom tromboflebitisu koji se liječi antibioticima. Edem ili otok obično je znatno manje izražen nego kod duboke venske tromboze.

Dijagnozu tromboflebitisa površnih vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale moguće uzroke otoka nogu.
Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru terapije.

U liječenju tromboflebitisa površnih vena koristimo heparinske kreme ili masti za lokalnu primjenu uz nošenje elastičnog zavoja ili elastične čarape preko dana. Od lijekova preporuča se i acetilsalicilna kiselina u jednoj dnevnoj dozi. Antikoagulantna terapija potrebna je jedino u bolesnika u kojih je došlo do širenja upalnog procesa  u duboki venski sustav. Za razliku od duboke venske tromboze kada bolesnicima ograničavamo kretanje i preporučamo mirovanje u prvim danima bolesti, kod tromboflebitisa dopuštamo i preporučamo kretanje. Kretanje je dozvoljeno bolesnicima s tromboflebitisom površnih vena jer u njih nema opasnosti od embolijskih događaja, osim u slučajevima širenja procesa u doboki venski sustav.

Cilj liječenja tromboflebitisa površnih vena je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. U rijetkim slučajevima upalni proces se može proširiti s površnih vena na duboke vene. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje mogućnosti traume, a u slučaju da je kateter ili igla za infuziju uzrokovala upalu površne vene tada ih je potrebno izvaditi iz vene. Liječenje tromboflebitisa površnih vena odnosno upale površnih vena obično prolazi bez komplikacija i dolazi do potpunog izlječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]