Kallmannov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kallmannov sindrom je genetski poremećaj karakteriziran anosmijom (potpuna nesposobnost prepoznavanja mirisa) ili hiposmijom (smanjena sposobnost prepoznavanja mirisa) te hipogonadizmom – smanjenom.

Kallmannov sindrom je genetski poremećaj karakteriziran anosmijom (potpuna nesposobnost prepoznavanja mirisa) ili hiposmijom (smanjena sposobnost prepoznavanja mirisa) te hipogonadizmom – smanjenom  funkcijom žlijezda da proizvode spolne hormone (FSH i LH). Abnormalnosti gena uzrokuju defekt u dijelu mozga koji se naziva hipotalamus, s posljedičnim smanjenjem otpuštanja GnRH (engl. “gonadotropin-releasing hormone” – gonadotropin otpuštajući hormon) te spomenutih gonadotropina (FSH i LH). Kallmanov sindrom se naziva još hipotalamički hipogonadizam, obiteljski hipogonadizam s anosmijom te hipogonadotropni hipogonadizam, reflektirajući mehanizam nastajanja te bolesti.
Ovaj je sindrom prvi put opisan u literaturi 1944. god. (Franz Josef Kallman, Am J Ment Defic, 1943-1944). Sindrom se javlja rijetko, u oko 1:10 000 muškaraca i 1:50 000 žena. Interesantno je napomenuti da poznati američki jazz pjevač Jimmy Scott boluje od navedenog poremećaja, kojemu i duguje posebnu visinu glasa (kontraalt).
U Kallmannovom sindromu GnRH neuroni ne migriraju ispravno iz tzv. olfaktorne plakode (receptora u nosu) u hipotalamus za vrijeme intrauterinog razvoja. Olfaktorni bulbus također se ne razvija u punom obliku, što rezultira hiposmijom ili anosmijom.
Kallmanov sindrom nasljeđuje se X-vezano recesivno – postoji defekt KAL-1 gena, na kromosomu Xp22.3. Navedeni gen kodira adhezijsku molekulu anosmin-1, koja je odgovorna u migraciji GnRH neurona u hipotalamus i isto tako u migraciji olfaktornih neurona iz olfaktornog bulbusa u hipotalamus. Navedene mutacije dokazane su u 11-14% pacijenata s Kallmannovim sindromom. Osim navedenog načina nasljeđivanja, u  literaturi se opisuje i autosomno dominantno te autosomno recesivno nasljeđivanje. Autosomno dominantno nasljeđivanje u dodatnih 10% slučajeva povezuje se s mutacijom FGFR-1 gena („fibroblast growth factor receptor 1”) na kromosomu 8 (8p12), koji se ponekad naziva KAL-2 gen. Genetika ovog sindroma još uvijek predstavlja veliko područje istraživanja ostavljajući 70% slučajeva s nepoznatom mutacijom gena. Postoje i sporadični slučajevi, bez jasne pozitivne obiteljske anamneze.
Anosmija odnosno hiposmija je kongenitalni poremećaj – prisutna je od rođenja. U muškaraca se simptomi hipogonadizma prezentiraju zakašnjelim pubertetom, kao i u žena (primarna amenoreja), uz nedostatak sekundarnih spolnih obilježja. Sindrom može biti povezan i s drugim kliničkim simptomima, uključujući smetnje vida (sljepoća za boje ili optička atrofija), gluhoću, rascjep nepca, kriptorhizam, bubrežne malformacije (ageneza bubrega), te poremećaje pokreta (engl. „mirror movement disorder”). Međutim, još nije jasno da li ti simptomi imaju isti uzrok kao hipogonadizam i anosmija.
U liječenju se koristi hormonska nadomjesna terapija. Poradi rizika razvoja osteoporoze u neliječenih muškaraca i žena preporuča se učiniti denzitometriju svake 2-3 godine. Bitno je napomenuti da je ovaj sindrom povezan sa socijalnom stigmom te u nekim slučajevima psihičke, poglavito emocionalne tegobe mogu nadvladati fizičke smetnje. Često se javljaju anksiozni i depresivni poremećaji, koji zahtijevaju psihijatrijski tretman.

Literatura

  • Fichna P, Fichna M, Zurawek M, Nowak J. Hypogonadotropic hypogonadism due to GnRH receptor mutation in a sibling. Endokrynol Pol 2011;62(3):264-7.
  • Kallmann FJ, Schönfeld WA, Barrera SE. The genetic aspects of primary eunuchoidism. Am J Ment Defic 1943-1944;48:203-36.
  • MacColl G, Bouloux P, Quinton R. “Kallmann syndrome: adhesion, afferents, and anosmia”. Neuron 2002; 34 (5): 675–8.
  • Ribeiro RS, Vieira TC, Abucham J. Reversible Kallmann syndrome: report of the first case with a KAL1 mutation and literature review. Eur J Endocrinol 2007;156(3):285-90.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Prištići

Male crne kvržice na testisima – mogući uzroci i je li opasno?

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza kod djeteta

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

EMG nalaz motornih i senzornih živaca

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute