Bolesti vena 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama.

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama. Varikozitetne vene nogu mogu nastati zbog kronične venske insuficijencije i povišenog tlaka u venskom sustavu.

U žena je veća incidencija varikozitetnih vena nogu nego u muškaraca. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenih vena. U literaturi se navodi i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak varikozitetnih vena nogu.
U početnom stadiju bolesti proširene vene nogu mogu biti napete i mogu se palpirati. U početnom stadiju osobe su obično bez simptoma. Kasnije, kako bolest napreduje tako proširene vene nogu postaju veće i izbočuju se i postaju vidljive. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s varikozitetnim venama nogu su osjećaj umora i težine u nogama, bol u nogama, oticanje nogu i svrbež kože. Na koži potkoljenica mogu nastati promjene u boji kože tako da ona postaje tamnija što nazivamo hiperpigmentacija. Zbog otežane cirkulacije kod uznapredovalih proširenih vena ili varikozitetnih vena nogu mogu nastati manji ili veći defekti kože, odnosno rane koje nazivamo  ulkusima na potkoljenicama, koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Osim ulkusa u bolesnika s varikozitetnim venama nogu mogu nastati i tromboze vena ili krvarenja iz oštećenih vena. Krvarenja su česta u uznapredovaloj fazi bolesti, a povezana su s minimalnim ozljedama nogu.

Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija proširenih vena nogu, pristup liječenju je interdisciplinarni. U procesu liječenja proširenih ili varikozitetnih vena nogu sudjeluje prema potrebi internist, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg plastičar.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i za postavljanje dijagnoze varikozitetnih vena nogu važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu varikoznih vena nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ultrazvučna pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena u žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.

Mogućnosti liječenja varikozitetnih vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa i kirurško liječenje. Od medikamentne terapije valja spomenuti sklerozacijsku terapiju koja se primjenjuje lokalno i dovodi do obliteracije i nestanka varikozitetnih vena. Kirurško liječenje može biti vađenje varikozitetnih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija vena u nekih bolesnika. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Kirurg plastičar uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje varikozitetnih vena nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina. Unatoč kombiniranoj i multidisciplinarnoj terapiji bolest je sklona recidivima pa je i zbog toga liječenje dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]