Kvaliteta života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Procjena kvalitete života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija uključuje ispitivanje fizičkog, psihičkog i socijalnog zdravlja, prisutnost boli i subjektivnu procjenu općeg zdravlja.

Kvalitetu života bolesnika obično procjenjujemo temeljem rezultata upitnika koji sadrži pitanja za sve sastavnice kvalitete života.

Premoštenje koronarnih arterija prvi put je izvedeno u SAD-u 1964. godine. Tri godine nakon toga u medicinskom časopisu prvi put je opisana ova metoda liječenja kao i njezini prvi rezultati. Današnje mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca su višestruke od medikamentne terapije, intervencijskih zahvata na koronarnim arterijama s implantacijom stenta pa do kardiokirurškog zahvata ugradnje premosnica. Premosnice mogu biti venske i arterijske. Cilj svih ovih metoda liječenja je poboljšati prokrvljenost srčanog mišića uspostavom dostatnog protoka krvi. Rezultati liječenja su prestanak ili ublažavanje boli u prsima, očuvanje funkcije srca, prevencija iznenadne smrti, produljenje života i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Unazad više od 40 godina vršena su brojna istraživanja na tu temu. Spomenuti ću samo tri velike studije, a to su ECSSG, CASS i The Veterans Administration Study koje su pokazale manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma tj. bez boli u prsima u skupini s aortokoronarnim premoštenjem u usporedbi sa skupinom bolesnika koji nisu operirani nego su liječeni samo medikamentima. Rezultati vlastitog istraživanja kojeg sam završio pred par godina  također pokazuju trostruko manju sedmogodišnju smrtnost u skupini operiranih bolesnika u usporedbi s neoperiranim bolesnicima. Tijekom praćenja tri puta veći broj bolesnika vratio se na posao s punim radnim vremenom u skupini operiranih bolesnika nego u skupini neoperiranih bolesnika.

Na kvalitetu života nakon premoštenja koronarnih arterija imaju negativni utjecaj pridružene bolesti kao što su šećerna bolest, kronična opstruktivna plućna bolest, arterijska hipertenzija, cerebrovaskularna bolest i oštećenje bubrežne funkcije. Prekomjerna tjelesna težina također je pokazatelj lošije kvalitete života nakon premoštenja koronarnih arterija.

Nakon operacije premoštenja koronarnih arterija većina bolesnika (80-90%) bolje se osjeća nego prije operacije. Većina bolesnika ima povećanu toleranciju fizičkih napora nakon operacije, lakše podnosi fizičke napore. Što se tiče psihičke komponente većina bolesnika nakon operacije navodi da su boljeg raspoloženja uz povećanje samopouzdanja i smanjenje straha i zabrinutosti. U socijalnim kontaktima nakon operacije također nalazimo češće druženje bolesnika s članovima obitelji, prijateljima i rođacima nego prije operacije.
Zaključno može se reći da operacija premoštenja koronarnih arterija značajno utječe na produljenje života bolesnika i na poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je vidljivo povećanjem tolerancije fizičkog napora, smanjenjem ili prestankom boli u prsima, povećanjem samopouzdanja i smanjenjem depresije,  straha i zabrinutosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?