Zima je već odavno počela, a kako dani odmičnu postaje “ljuća”, štipa za obraze i srce, a bilježe se i vrlo niske temperature čak i u gradskim sredinama od minus 18 stupnjeva.
Idilična je situacija kada se grijemo kod kuće, međutim opasnost od podhlađivanja uvijek prijeti, posebno u situacijama kao sada kada u Europi vlada krizna situacija zbog nestašice plina.
Hipotermija po definiciji nastupa kada je tjelesna temparatura ≤35°C, a dijeli se na blagu (32.2-35°C), umjerenu (28-32.2) i tešku (<28°C). Većina se slučajeva javlja zimi u hladnom klimatskom pojasu, ali hipotermija se može javiti i u blagim klimatskim uvjetima i obično je posljedica više faktora. Toplina se stvara u većini tjelesnih tkiva, a gubi se zračenjem, kondukcijom (odvođenjem), konvekcijom (prijenos topline kroz tekućinu gibanjem molekula), isparavanjem i disanjem.
Rizični faktori za hipotermiju su starija životna dob, novorođenčad, boravak u vanjskoj sredini, neprimjerena odjeća, lijekovi i trovanja (etanol, barbiturati, anestetici), enokrini uzroci (hipotireoza, hipoglikemija), neurološki (moždani udar, Parkinsonova bolest), multisitemski (sepsa, šok, zatajenje bubrega i jetre), opekotine, nepokretnost i iscrpljenost.
Akutno izlaganje hladnoći uzokuje tahikardiju, povečanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju. Čim tjel. temperatura padne ispod 32°C dolazi do poremećaja srčane provodljivosti, te se smanjuju frekvencija i minutni volumen srca. Česta je fibrilacija atrija sa sporim odgovorom klijetki, potom hipotenzija, povečana viskoznost krvi ( moguća tromboza), DIK, acido-bazni poremećaji, amnezija, halucinacije.
Dijagnoza hipotermije se postavlja mjerenjem tjel. temperature nabolje na dva mjesta i to onim termometrom koji ima ljestvicu do 15°C.
Liječenje treba započeti praćenjem srčanog rada te mjerama sprečavanja daljnjeg gubitka topline. Bolesnika treba smjestiti u toplu prostoriju i pokriti dekama. Aktivno zagrijavanje (nužno kod umjerene i teške hipotermije) može biti vanjsko (pokrivači sa toplim zrakom, radijatori, topli oblozi) i unutarnje (udisanje ovlaženog zraka zagrijanog na 40-45°C, peritonealno i pleuralno ispiranje fiziološkom otopline na 40-45°C).
23.12.2015
