Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Mozak se snabdjeva krvlju od dva sustava velikih arterija vrata. Otprilike 2/3 krvi dolazi mozgu preko karotidnih arterija, a 1/3 putem vertebrobazilarnog sustava.

Moždani udar (MU) uzrokuje oštećenje moždanih struktura nastalo okluzijom (začepljenjem) arterije s posljedičnom ishemijom (nedovoljnom moždanom cirkulacijom) pripadajućeg opskrbnog teritorija žile ili zbog prsnuća žile kada se krv izlije u moždani parenhim (hemoragija). U 80% slučajeva moždani su udari rezultat cerebralnog infarkta, a samo manji dio, oko 20% rezultat je hemoragije koja je nastala zbogslabosti stijenki cerebralnih krvnih žila i/ili povišenog krvnog tlaka.

Prema trajanju simptoma cerebrovaskularnu bolest klasificiramo kao tranzitornu ishemijsku ataku – TIA- u ako traje kraće od 24 sata unutar kojih se simptomi i znakovi potpuno povuku. Oko 15% osoba koje prežive lakši moždani udar ili TIA-u , unutar godinu dana doživjet će recidiv koji može biti i fatalan. Nakon liječenja i rehabilitacije u dvije trećine bolesnika moždani udar ostavlja invalidnost koja često urokuje trajnu radnu nesposobnost. Bolest se javlja akutno, a simptomatologija ovisi o vrsti, mjestu nastanka, veličini, involviranosti (zavinutosti) arterija i sl. Simptomatologija uključuje slabost ili izgubljeni osjet ruke i noge na jednoj strani tijela. Mnogi ljudi imaju teškoća s govorom ili u razumijevanju govora, a mogu se pojaviti i znakovi kao kod opijenosti. Simptomi su najčešće pojedinačni, no moguće je i više njih.

Najčešći simptomi MU su: iznenadna slabost dijela tijela (ruka, noga, lice, posebno na jednoj polovici tijela) ; iznenadna konfuzija (problemi s govorom i razumijevanjem) ; iznenadni problemi tijekom koračanja (gubitak ravnoteže i koordinacije, umor-zamor) ; iznenadni problemi s vidom (zamagljenje, dvoslike ili gubitak vida na jednom ili oba oka) ; iznenadne bezrazložne glavobolje. Nisu svi MU s izraženom simptomatologijom veliki. Simptomi TIA-e su isti, no kako smo već rekli traju kraće, nekoliko minuta i sati.

Budući da simptomi TIA-e traju kratko mnogi ljudi je zanemaruju i ne traže liječničku pomoć premda su u riziku da opet dobiju MU. Potrebno je naglasiti da je MU hitno stanje koje zahtijeva brzu dijagnostičku obradu, ciljano liječenje i kompletnu i adekvatnu medicinsku skrb. Na neke rizične faktore MU ne možemo utjecati (nepromjenjivi čimbenici na koje se ne može utjecati) kao što su: dob – rizik od MU raste proporcionalno s dobi, dvije trećine nastaju kod ljudi starijih od 65.g.; spol – premda nema razlike među ženama i muškarcima, odnosno muškarci imaju nešto viši rizik od MU, više žena svih dobnih skupina umire zbog posljedica MU; obiteljska anamneza ( MU i TIA u obitelji) ; šećerna bolest ; prethodni MU u osobnoj povijesti bolesti ; rasa (npr. Afroamerikanci sa šećernom bolesti tipa II imaju 2x višu prevalenciju MU u usporedbi s Euroamerikancima). Prisutnost jednog ili više čimbenika rizika povećava vjerojatnost MU jer se oni kumuliraju.

Tako osobe s četiri rizična čimbenika imaju veću vjerojatnost da će dobiti MU nego one koje imaju dva. Osobe s jednim ili više čimbenika rizika koji se ne mogu kontrolirati ne znači da ga moraju dobiti. Preventivne mjere su najbolji način utjecaja na incidenciju MU. Primarna prevencija se sastoji u prvom redu na promjenu načina života i mjerama kojima se mogu kontrolirati slijedeći čimbenici: visoki krvni tlak (najvažniji čimbenik, MU se javlja oko 6-7 puta češće; primjerenim liječenjem povišenog arterijskog tlaka učestalost svih MU se može sniziti za više od 40%. Cilj liječenja je normotenzija, dakle arterijski tlak ispod 140/90 mmHg); povišen šećer i masnoće u krvi, kontrola tjelesne težine, pravilna prehrana, prestanak pušenja kao i smanjivanje veće konzumacije alkoholnih pića, opojnih sredstava, redovita tjelovježba, liječenje srčanih i bubrežnih bolesti, povišene urične kiseline i dr.

Jedan od osnovnih uvjeta zdravog načina prehrane preporuča se mnogo voća i povrća, izbjegavanje velikih količina mesa, šećera, masti, brašna i soli (tzv. četiri bijele smrti  !). Povrće iz porodice kupusa, kao i povrće bogato beta–karotenom posebno je bogato vitaminima, te uzimanje E i C vitamina (antioksidansi). Vrlo je važna samoinicijativna odluka o mijenjanju štetnih životnih navika. Naime, većina ljudi mijenja životne navike tek kad se jave zdravstveni problemi, no međutim ni tada nije kasno da se preventivnim mjerama spriječi daljnje napredovanje bolesti i njihove komplikacije. Današnje mogućnosti još ne osiguravaju zadovoljavajuće liječenje teških oblika MU te se radi toga poseban naglasak stavlja na preventivne mjere kao najbolji mogući oblik utjecaja na incidenciju moždanog udara.