Pregoreksija – anoreksija u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Izraz pregoreksija (pregnancy + orexis, što znači trudnoća + apetit) se koristi da bi se opisala prisutnost simptoma sličnih anoreksiji, u trudnica i žena u ranom stadiju majčinstva.

Označava poremećaj u prehrani u kojem se radi o opsesivnom kontroliranju težine i kilograma u trudnoći. U osnovi poremećaja je kriva percepcija tijela, slično kao kod anoreksije i bulimije. Poremećaj zahvaća dio budućih majki koje pretjerano zaokupljene dobivanjem težine u trudnoći mijenjaju prehrambene navike – uz restrikcijski unos hrane i ekstremno vježbanje.

Liječnici procjenjuju da skoro jedna od dvadeset trudnica u Europi pati od poremećaja prehrane u trudnoći. Većina žena krije problem i pripisuje ga simptomima u trudnoći, poput jutarnjih mučnina. U početku trudnoće mučnine su moguća pojava u skoro 70 % trudnica, pa je teško procijeniti jesu li rezultat pregoreksije. 

Poradi toga je broj registriranih žena koje pate od ovog poremećaja malen. Više od četvrtine žena koje pate od simptoma pregoreksije uzima laksative tijekom trudnoće (u prvom tromjesečju), a njih 30% redovito povraća tijekom prvih pet mjeseci. Također, oko 30%  naporno vježba. Neke žene sa dijagnosticiranim poremećajem prehrane tokom trudnoće konzumiraju i alkohol koji potom namjerno povraćaju.

Trudnoća je vrijeme psihičkih i fizičkih promjena (posebice izgleda). Žena bi u trudnoći trebala dobiti između 9 i 17 kilograma, što ovisi o tjelesnoj konstituciji žene. Za rast i razvoj zdrave bebe trudnica treba oko 250 kalorija dnevno više nego prije. Ako postoji višak kilograma, liječnici ne savjetuju dijetu, već zdravu prehranu.  Vježbanje je poželjno u trudnoći, ali umjereno i pod uvjetom da je trudnoća uredna (šetnja, plivanje, dok su borilački sportovi zabranjeni). Temelj  u trudnoći treba biti na manjim obrocima, više puta dnevno.

Psiholozi smatraju da opsjednutost trudnica izgledom ima korijene u potrebi za kontrolom, putem discipliniranja tijela. Sa druge strane, predstavlja simptom pretjerane okrenutosti sebi i ukazuje na problematičan odnos prema ulozi koja očekuje buduću majku. Razvoju pregoreksije sklonije su žene sa već ranije dijagnosticiranom anoreksijom nervosom.

Potencijalni faktori razvoja su kulturološki i sociološki koji veličaju mršavost kao ideal ljepote, nepodržavajuće obiteljsko ozračje, obiteljska anamneza opterećena poremećajem prehrane, različiti oblici teških psihičkih trauma, stresni događaji, hormonalni disbalansi te genetska predispozicija. U prepoznavanju simptoma i znakova glavnu riječ vode ginekolozi i obitelj oboljele žene. Simptomi su iracionalan strah od debljanja, neodgovarajući dobitak na tjelesnoj težini, preskakanje obroka, pretjerano brojanje kalorija, diskutiranje o trudnoći na nerealističan način, pretjerano vježbanje.

Problem  više je nego alarmantan i nosi opasnosti i po majku i po dijete. Pretjerana briga o ishrani može biti uzrok odbacivanja ploda ili zdravstvenih problema novorođenčeta. Žene koje pate od poremećaja prehrane mogu roditi prije vremena ili imati spontani pobačaj te razviti abnormalno intrauterino krvarenje. Gubitak kilograma   može dovesti do promjena u metabolizmu (dehidracija, manjak kalcija i gubitak koštane mase, nepravilnosti srčanog ritma) kao i do komplikacija tijekom porođaja – produljen ili težak porod, carski rez, kasnije nesposobnost dojenja.

Razne studije pokazuju da žene koje uspješno doje postižu bolju privrženost prema djetetu, a takva djeca poslije imaju manje poremećaja hranjenja nego djeca majki koje nisu bile zadovoljne svojim tijelom. Postoji također i opasnost od razvoja hiperemeze (hyperemesis gravidarum), teškog stanja,  potencijalno opasnog za život, kada dolazi do prekomjerne mučnine i povraćanja. Trudnice sa poremećajem prehrane imaju veći rizik od postporođajne depresije. 

Rizici za novorođenče nisu uvijek očigledni – uključuju  nisku porođajnu težinu, moždano krvarenje, respiratorni distres sindrom, retinopatiju novorođenčadi, nekrotizirajući enterokolitis, srčane mane – otvoreni ductus botalli.  Pored toga, novorođenčad ima povećanu vjerojatnost razvoja čitavog niza fizičkih i razvojnih problema kao što su: anemija, ADHD, rahitis, bolesti srca, depresija, usporen rast i kognitivni razvoj.

Liječenje pregoreksije se odnosi na tretiranje fizičkih problema (neadekvatni dobitak tjelesne težine)  i emocionalnih poteškoća. U liječenju sudjeluju psiholozi, psihijatri, ginekolozi, nutricionisti te endokrinolozi. Specifičnosti liječenja variraju od osobe do osobe i ovise o pridruženim psihijatrijskim poremećajima. Psihološke intervencije usmjerene su na potporu, podizanje samopouzdanja i samopoštovanja te sigurnosti u sebe, uz uključivanje obitelji u liječenje. Individualna psihoterapija, psihološko savjetovanje (pogotovo kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna), skupna psihoterapija koja koristi kognitivno-bihevioralni pristup, te obiteljska ili bračna psihoterapija u izvješćima se navode kao učinkovite te su prvi korak u liječenju. Liječenje antidepresivima i antipsihoticima se izbjegava, no ponekad je nužno. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. Degenerativna ozljeda meniska i dalje predstavlja izvor nelagode i boli za velik broj bolesnika. Bolesnici koji imaju jasne mehaničke simptome, poput preskakanja, zakočenja ili „zaključavanja“ koljena, mogu imati koristi od artroskopske parcijalne meniscektomije. Ipak, operativno liječenje ne jamči uvijek uspjeh, osobito ako je istodobno prisutan osteoartritis koljena. Detaljna anamneza, temeljit fizikalni pregled i odgovarajuće […]

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Društvene mreže shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]