Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta

Uzimam lijekove jer imam neke psihičke probleme a ne znam ni sam koji su to točno. Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta s ljudima i izbjegavam ih koliko god mogu i koliko mi to moj posao dozvoljava, teško je tako živjeti i raditi. Kad popijem te lijekove puno mi je lakše komunicirati sa ljudima i svojom okolinom i nemam te fobije od vanjskog svijeta, jednostavno u mojoj glavi “magično” nestanu svi ti problemi! Nisam siguran da je to rješenje mojih problema, a pošto ste vi farmaceutska tvrtka molim Vas da mi odgovorite koji biste mi lijek preporučili?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih osoba u različitim situacijama. Osoba je svjesna svoje anksioznosti (strepnje) i pratećih tjelesnih znakova (crvenilo lica, znojenje, drhtanje i blokada govora), što pojačava izvorni strah i mogućnost nastanka panike. Sve se to negativno odražava na socijalne odnose, što ima za posljedicu smanjenu radnu aktivnost, probleme funkcioniranja u svakodnevnim životnim situacijama i dovodi do smanjenja kvalitete života.

U liječenju socijalnog anksioznog poremećaja efikasne su metode psihoterapije, kao što su: kognitivno-bihevioralna terapija i uvježbavanje socijalne efikasnoti.

Lijek izbora u liječenju socijalnog anksioznog poremećaja su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, kao što su paroksetin ,sertralin i dr. Serotonin je vrlo važan i vrlo raširen spoj u našem živčanom sustavu, a primjenom ovih lijekova dolazi do prirodnog oporavka anksiolitičke aktivnosti živčanog sustava. 

Lijekove koji spadaju u grupu anksiolitika, kao što je diazepam, treba koristiti samo kao pomoćno sredstvo u akutnoj fazi bolesti. Njihov anksiolitički učinak i brz nastup djelovanja razlogom su njihove česte i široke primjene u liječenju anksioznih poremećaja.

Iz podataka koje ste nam u prethodnom mailu predočili, može se zaključiti da uzimate diazepam u dozi koja premašuje preporučenu dnevnu dozu, a dodatkom tramadola  vjerojatno pokušavate riješiti nagomilane probleme.

Naš bi Vam savjet bio da ne lutate i ne dovodite svoj život u opasnost nekontroliranim uzimanjem većih doza različitih lijekova. Povjerite svoje probleme Vašem obiteljskom liječniku, koji Vam može prepisati preporučene lijekove. U pogledu psihoterapijskih metoda liječenja ili ako se jave teži problemi, posavjetujte se sa specijalistom psihijatrom.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kada prestaju panični napadi nakon ponovnog uvođenja navedenog lijeka?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]