PTSP i teška depresija – trebam li mijenjati liječnika?

Poštovani,
ponovno šaljem upit za savjet jer je moje prijašnje pitanje. Trebam objektivan savjet.

Kao dijete sam bila seksualno zlostavljana od strane pedofila, sa 17. god. to rekla psihijatru. Prvi puta kada mu to rekla samo je skolutao očima i rekao neka to zaboravim, da ako prijavim da će mi se roditelji još više svađati, da ću tome čovjeku uništiti život, da me taj čovjek gledao kao ženu itd…ugl. bila je to vrlo loša Psihot.
Godinama kasnije se nisam liječila više psih. sve do sada. Imam 31. god. I podnijela sam prijavu te je slučaj na DORH-u.
Sada se liječim kod sina tog liječnika. Imam dg. PTSP i teška depr.
Mene muči tijek psihoterapije kod novog liječnika. Inače je jako empatičan, posvećen pacijentima itd…no ja ga mrzim jer sam zamrzila prvog liječnika i sama imam neki afinitet prema psihijatrima. Zbog lošeg iskustva. Smatram da je taj doktor izrod prvog liječnika i sve loše vežem na njega. I svaki izrod te generacije smatram lošim. Samoljublje, bahatost, pun sebe, arogantnost, pacijenti su psihički slučajevi-tko će im vjerovati, propaliteti, bitna je bila samo privat praksa-lova itd… (kod prvog liječnika). Ne mogu ga probaviti jednostavno i ne znam da li je u redu dalje kod njega nastaviti liječenje. Također s njim nemam pomaka. Koliko god se on trudio i koliko god bio načitan, pametan on sa mnom pomaka nema. Također me niti shvaća ozbiljno oko suicidalnih misli (ginekolog me ozbiljnije shvatio i poslao u Zg psihologu).
Da li bi po Vašem mišljenju trebala mijenjati liječnika?.
Lp,

7.6.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

kako ste napomenuli da je Vaš sadašnji psihijatar sin Vašeg prethodnog, zasigurno to dodatno pridonosi Vašem negativnom transferu. Moguće da biste i bez toga imali razvijen intenzivan transfer iz niza razloga i loših ranijih iskustava. Možete sa svojim sadašnjim psihijatrom otvoriti tu temu i iskreno podijeliti svoje osjećaje. To može dati priliku za važne terapijske prorade, a i odgovor da li nastaviti terapiju možete potražiti zajedničkim s njim.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]