Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Postovani,pijem duloksetin i risset vec preko dvije godine,uglavnom redovito uzimam terapiju i idem svakih 2,3 mjeseca na pregled kod psihijatrice,nekad i pola godine. Ali taj “pregled” prode uglavnom pricajuc kako spavam,kako se sad osjecam i kako mi je na poslu. Kada pitam koliko jos moram piti te lijekove,ona mi odgovara da ipak ne pitam za to. U nalazima napise svaki put da je sve u redu sa mnom,da uzimam terapiju redovito i sl. Dijagnoza je akutni polimorfni psihoticni poremecaj sa sinptomima shizofrenije,specificni poremecaji licnosti i dusevni poremecaji i poremecaji ponasanja uzrokovani uzimanjem vise droga ili ostalih tvari. Naime,ja sam psihijatrici ispricala jedan dogadaj iz 2018.te godine gdje sam joj rekla da sam uzela kristalmet i da sam imala psihoticne dogadaje,naime i decko je tu sudjelovao kada me davio,spolno iskoristavao,krivio se na mene itd.da ne duljim prosla sam traume. To je par puta bilo uzimano i od tada ne uzimam nista,inace,nisam tip od droge i izbjegavam to.znam zapaliti joint,al to je mozda dvaput u godini…danas sam donekle jaka cura koja mozda jos uvijek ne zna sto bi radila u zivotu,osim sto imam kcerku i zivot s njom. Htjela bi pomalo prekinuti terapiju,ali neznam kako,mozete li mi pomoci? Hvala na odgovoru

22.5.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, terapija se ne uzima samo kada su prisutni simptomi, već i naknadno, kako bi se spriječilo da se oni ponovo vrate. No, vezano uz Vaš slučaj ne mogu Vam dati savjet vezano uz farmakoterapiju, a to je inače nemoguće ovim putem bez detaljnog pregleda. Ako imate povjerenja u svoju psihijatricu, onda znate i da Vas ona dobro poznaje. No, isto tako možemo s njom podijeliti svoje brige i pitanje.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Aorta

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Anksioznost

Anksioznost i terapija – što da radim?

Zdravlje

Racionalna farmakoterapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRacionalna farmakoterapija (Svjetska zdravstvena organizacija) je primjena lijeka u skladu s kliničkom potrebom, u dozi koja je u skladu s potrebama pojedinog bolesnika, kroz odgovarajuće vrijeme, uz prihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?