Poštovani!

Imam 27 godina. Nikad nisam imala apsolutno nikakve alergije.
Međutim, negdje oko ožujka ove godine kreću moji problemi. Naime, zabrinjava me činjenica kako agresivno i rapidno sam razvila najteže simptome alergije. Svrbež i oticanje kapaka, grla, i naposljetku astmatski napadaji. Sve u par mjeseci.
Test na alergije je pokazao reakciju na grinje, mačku, ambroziju, brezu, i još dvije slabe reakcije koje onda na kraju za sad nismo niti registrirali.

Koji je mogući okidač za ovakvo nešto? I koje je rješenje?
Imam osjećaj da ću sad do kraja života samo piti tablete jer je previše toga postalo uključeno, tako najednom.
Takoder ono sto me zanima, prema vašem iskustvu da li to sad znači da ću nadalje razvijati još novih alergija?

Primam sve preporuke za eventualno liječenje ili dodatnih pretraga. Hvala!

U većini slučajeva, alergija se javlja sasvim neočekivano, često čak kod onih osoba koje do tada nisu pokazivale simptome preosjetljivosti. Ipak, do trenutka kada se jave tegobe po prvi puta, naš organizam je više puta imao prilike upoznati se s odgovarajućim alergenom, a da mi to uopće nismo primijetili. Alergeni su bjelančevine nepoznate oganizmu, na koje imunološki sustav reagira intenzivno. Takve reakcije se često razvijaju postepeno i neprimjetno, kao na primer kod alergije na mačju dlaku. Iako ste možda prije spavali s mačkom u krevetu, odjednom primjećujete da vam poslije nekoliko minuta oči počinju suziti a nos curiti. Vaš organizam je neko vrijeme uspijevao neutralizirati nepoznate bjelančevine bez ikakvih komplikacija. Ali, imunološki sustav stvara antitijela sve dok ih pri ponovnim kontaktu s navodno opasnim bjelančevinama ne bude dovoljno. Određene stanice imunološkog sustava (mastociti), pod utjecajem antitijela počinju lučiti histamin, koji uzrokuje tegobe tipične za alergije: svrab, crvenilo, oticanje i otežano disanje. Osim toga, pod djelovanjem histamina stijenke malih krvnih žila postanu propustljivije, uzrokujući crvenilo i promjene na koži.
Uzroci su različiti, pri čemu geni igraju vrlo važnu ulogu, osobito ukoliko vam u obitelji netko pati od peludne groznice, alergijskog rinitisa, neurodermitisa ili alergije na životinjsku dlaku, izloženi ste većem riziku da i sami obolite. Osim toga, smatra se da pretjerana higijena umanjuje sposobnost imunološkog sustava pa postoji veći rizik neumjerene i neuravnotežene imunološke reakcije pri susretu s potencijalnim alergenima. Stres pogoduje razvoju alergije, povećava intenzitet imunološke reakcije i može uzrokovati reakciju čak i na prisutnost bezopasnih uzročnika.
Alerije se liječe lijekovima ovisno o stupnju bolesti, lokalno ili primjenom sistemskih lijekova. Bitno je napomenuti da se simptomatski lijekovi ne preporučuju uzimati konstantno, već u periodima najizraženijih simptoma, budući da njihovo dugotrajno uzimanje može dovesti do oštećenja nosne sluznice, povremenih krvarenja iz nosa, a dugoročno i do smanjenog osjeta mirisa. Za liječenje alergijskoj konjuktivitisa (upale očne spojnice) koriste se lokalne kortikosteroidne kapi, također u strogo određenom vremenskom intervalu i isključivo po preporuci liječnika. Hiposenzibilizacija je još jedna terapijska opcija koja se koristi u liječenju astme, alergijskog rinitisa, te kod osoba osjetljivih na ubod insekata. Svrha hiposenzibilizacije je povećanje praga tolerancije primjenom postupnog povećanja terapijske doze alergena na kojeg je pacijent preosjetljiv. Hiposenzibilizacijom je moguće postići dugotrajnije poboljšanje, a u nekim slučajevima i potpuni nestanak alergijske bolesti. Najvažnije je izbjegavati uzročnike. Ako je alergija uzrokovana kućnom prašinom, savjetuje se uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine (poput tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka), često prozračivanje prostorija u kojima se boravi, redovito čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje, tj. prozračivanje madraca na kojima se spava. Sprječavanje alergijskih reakcija uzrokovanih reagiranjem na životinjsku dlaku (bilo pasa, bilo mačaka) također zahtjeva izbjegavanje kontakta s navedenim životinjama. Kod dokazanih alergija na pelud, trave ili stabla preporučuje se pokušati izbjegavati boravak u blizini štetnog alergena. Razvijzr dobar kontakt sa svojim obiteljskim liječnikom koji će korigirati terapije prema vašim potrebama, uz povremene konzultacije i eventualnu dodatnu dijagnostičku obradu kod alergologa ili pulmologa, osobito u praćenju astme ili eventualnih budućih poremećaja plućne funkcije. Svako dobro!