VES – nalazi

11.07.2023.
EKG: devijacija el.osi u lijevo, SR 68/ min
Holter: SR 66/min, raspon od 42/min do Max 100/min. Registrira se 16859 pojedinačnih Ves, 69 AEs 3x u paru Bez RR pauza (17,3% Ves),
Utz srca: LV 50/30 EF 65%, LA 43
Dg: Ves, post covid, arterijska hipertenzija, hipotireoza, Hlp
Terapija: Amlopin 7.5mg i preporuča se Msct koronarografiju i kontrolni holter.

13.10.2023.
Kontrola nalaz:
EKG: el.os na – 15 ste., SR f 71//min, plitko bifazičan T val prekordijslno

Msct: sterosklerotska bolest desne i lijeve koronarne arterije bez značajne stenoze.

UZV srca: su optimalan nalaz. Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijela uzlazne aorte. Degen.promjene trolismog aortnog zaliska uredne sistolički separacije. Istovjetne promjene mitralnih kuspisa, uredne kinetike promijenjenog prstena. Granično uvećana lijeva pretklijetka. Miokarda LK je početno hipertrofičan, zaobljenog septuma,bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilitets. Globalna EFLK je 55% (Simpson biplane). Uredna sistolički funkcija desne klijetke (Tapse 21). Perikarda b.o. patoloških intrskardijalnih tvorbi se ne diferencira. Color doplerom vjerojatno blaga mitralna i trikuspidns regurgitscija. Transmitralni dijastolički utok bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije lijeve klijetke. PAPS ne mjerim povišen.

Holter: SR 63-46-91/min. 6277 Ves od toga 64 pari, 58 Sves, 8 pari, jedan tropleta f 111/min, bez značajnih RR pauza.
Dijag.: supravent. i ventrikularna ekstrasistolija. Art.hipert. Hpl, latentna hipotireoza. Nepodnošenje starina.
Terapija: dosadašnja
Preporuka: kontrola s holterom srca i lab.nslazima.

Termine sam dobila za 4 mj 2024.

Bila sam na konzultacije kod dr. 27.11.2023., pošto mi nije dobro.
Njegov nalaz:
Simptomatska na Ves.
Postotak Ves u 24 sata varira između 6 i 17%. Utz srca i Msct koronarog. su uredni.

VES su RBBB s inferiornom osi.
U terapiji Amlopin 5 mg.
Kardinalni kompenzirana. RR 150/95 mm Hg
Objašnjena je benigna priroda Ves te opcije liječenja – tu je dr rekao da mi lijekovi neće pomoći te da ukoliko postotak Ves bude 20% i više u par uzastopnih holtera da treba razmisliti o liječenju ablacijom.

S obzirom na navedenu dippneju u naporu preporučam učiniti NT pro BNP.
Kontrola s holterom u travnju 2024.

Napravila sam preporučeni marker iz krvi i on je znatno uvećan 350 a trebao bi biti do 125. Dr. je rekao da je to očekivano obzirom na moje kardiološko stanje ali da ostaje već dane preporuke za dalje.

Eto, to bi za sada bilo sve što imam. Subjektivno se tegobe ne smiruju, ali su primjenjive. Na pojavu Ves i Sves ne utječe dali sam u mirovanju ili u aktivnosti. Osjećam nedostatak zraka i otežano disanje pri naporu npr hodanje uzbrdo, po stepenicama ili neki duži lakši posao…kao kad nemate kondicije…
Oboje liječnika dr. Radeljić i dr. Benko smatraju da mi beta blokatori ni drugi lijekovi nebi pomogli.
Bila bi zahvalna na mišljenju.
Lp

8.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Sad sam dobila sve nalaze.
Vaši su kardiolozi iskusni i dobro su vam savjetovali. Postoje aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama, ali kako ne sužavaju značajno lumen žile ona ne bi trebala utjecati na subjektivne tegobe. Međutim, kod žena često problem mogu stvarati mali ogranci tih žila koji nisu vidljivi snimanjem. Ne vidim da su radili eregometriju, pa bi trebalo razmotriti da se ona učini. Nakon ponovljenog holtera kardiolog će odlučiti o terapiji. Svakako trebate imati u granicama normale sve faktore rizika za ateroskl.bolest (tlak, šećer i masnoće u krvi, tjel.težinu).
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]