Što je to Sindrom kratkog QT intervala?

Dijagnosticiran mi je Sindrom kratkog QT intervala. Liječnici još uvijek ne znaju kako mu pomoći jer samo cca 250 ljudi na svijetu ima taj sindrom, a nismo dobili odgovor na pitanje da li je on prvi u Hrvatskoj… Da li ste možda upoznati s tim sindromom i da li preporučujete kakve dodatke prehrani (inače sam farm. tehn.) Kao što su koenzim Q10 i omega? Ultrazvuk i holter su mu uredni samo je taj qt interval kratak ( oko 313 msec), a tlak mu je uvijek 120/80.

21.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Sindrom kratkog QT intervala spada u skupinu srčanih bolesti nazvanih kanalopatija. Radi se o mutacijama na kalijskim i kalcijskim kanalima stanica miocita koje se  nasljeđuju autosomno dominantno. Kao posljedica tih poremećaja na stanicama miocita dolazi do skraćivanja QT intervala ispod 340 ms u EKG-u. Takve promjene dovode do rizika nastanka nagle srčane smrti. Klinička prezentacija ovog sindroma je šarolika: neki slučajevi su bez simptoma, kod nekih dolazi do paroksizama fibrilacije atrija, sinkopa (gubitaka svijesti), a kod nekih može nastupiti nagla srčane smrt zbog malignih aritmija.  Prvi put se sindrom kratkog QT intervala opisuje u medicinskoj literaturi 2000.g. Smatra se da je njegova prevalencija u odrasloj populaciji 0,02% do 0,1%. Nemam podataka koliko je takvih slučajeva do sada evidentirano u Hrvatskoj. Danas od lijekova jedino može biti učinkovit kinidin koji produljuje QT interval, ali se najčešće ugrađuje kardioverter defibrilator koji sprječava naglu srčanu smrt.  Dodaci u prehrani koje navodite nisu opisani da imaju bilo kakvog učinka u ovom sindromu. Moja preporuka je da budete pod kontrolom kardiologa-ritmologa .

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Sindrom

Sindrom kratkog QT intervala

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sindrom kratkog QT intervala je rijetka nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. To je obiteljska aritmogena bolest u kojoj se pojavljuju različite mutacije na kalijskim i kalcijskim  kanalima stanica srčanog mišića (miokarda) , kardiomiocita. Svrstavamo je u skupinu bolesti srca nazvanih kanalopatije. Električna aktivnost srca nastaje protokom iona u kardiomicot i  van kardiomiocita putem […]

Mišići

Mišićni sindromi povezani sa statinima – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uzroci bolesti. Mehanizam kojim ovi lijekovi uzrokuju mišićne simptome nije dovoljno razjašnjen. No, pretpostavlja se da određeni geni igraju ulogu u pojavi ovih sindroma. U navedene gene ubrajamo one koji imaju utjecaj na metabolizam, transport ili djelovanje statina. Ovi geni uključuju varijacije gena citokroma P450 (važna molekula u metabolizmu većine lijekova) i gen receptora za […]

Sindrom

Mišićni sindromi povezani sa statinima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Statini su lijekovi koji se koriste za snižavanje koncentracije kolesterola u krvi u svrhu primarne i sekundarne prevencije bolesti srca i krvnih žila. Statini se smatraj  sigurnim, dobro podnošljivim i najučinkovitijim lijekovima za liječenje hiperkolesterolemije, jednog od glavnih čimbenika rizika za aterosklerozu. Uzimanje ovih lijekova može dovesti do mišićnih sindroma kao mialgija, miopatija, miozitis i […]

Empty sella

‘Empty sella’ sindrom, što to znači?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]