Srce pitanje

Poštovani,

ženska sam osoba, 97. godište. 68 kg i 176 visoka. Molila bih vas ako bi mi mogli pomoći odgovorom na moja pitanja. Ispričavam se na dugoj poruci.
UZV je napravljen 30.09.
Srčane strukture: mitralni zalistak: morfološki uredna, regurgitacija nema, max. brzina protoka E 0,86 m/s A 0.84 m/s E/A 1,0

aortni zalistak: trolisna, morfološki b.o, regurg nema, max. brzina protoka 1,3 m/s, max. gardijent tlaka 7 mm/Hg

trikuspisni zalistak: morfološki b.o,
regurg blaga, max. brzina regurg. mlaza 2,2 m/s

pulmonalni zalistak: morfološki b.o, regurg u tragu, max.brzina protoka 0,9 m/s ,max. gardijent tlaka 3 mm/hg, akceleracijsko vrijeme 111 ms

perikard uredan
intrakardijalne tvorbe nisu nadene
lijevi ventrikul-dijastols 4,7.
lijevi ventrikul- sistols 2,9.
desni ventrikul- dijastola 2.0.
lijevi atrij 3,8.
korijen aorte 3,8. intraventrikulski septum 1,0. stražnja stijenka LV 1,0.
desni atrij 3,0.
funkcija ljevog ventrikula: frakcija skraćenja 38%, ejekcijska frakcija 69%.

holter – 7 mjesec. tijekom snimanja zabilježeno 1101 913 QRS kompleksa/21:46.
Srčanom akcijom vodio se sinuski ritam, frekvencija se kretala od 52/min u 02:18 do 165/min u 08:58. prosječno 92/min.
Od ventrikularnih poremećaja ritma 3 pojedinačne već jedna nadoknadna, od supraventrikularnih zabilježeno 1390 sves. nije zabilježeno smetnji provođenja, nije zabilježeno značajnih ST-T promjena.

Ergonometrija, početak 11. mjeseca – procjena kardi. spodobnosti, potrošnja: očekivana 2,4 l/min ili 36 ml/kg/min, postignuta 1,8 75% očekivanog.
Puls: u mirovanju 108, 6. min poslije opterećenja 112 min, očekivani maksimum 198/ min postignut, 184/min 93% očekivanoga,
tlak mirovanje: 120/90 , max.opterećenje 150/90 , 6 min poslije opterećenja 110/85.
dvostruki produkt RRxP/1000:28 MET 7,7
poremećaja ritma nema
smetnje provodenja nema QT interval: normalan
trajanje testa 7 min ( prekid u 1. min 3 prog.)
razlozi prekida puls
funkcijska klasifikacija I
funkcijska aeorobna onespodonljenost ne postoji
integrirani funkcijski kardiovaskularni kapavitet 75% (redukcija za 25%) test kotonsrne rezerve negativan. početak fiz aktivnost.

Razlog svih pregleda je bol u prsima. Također, napravljen rtg pluća i srca, 9. mjesec. Krvna slika, štitnjača, rtg prsne kosti – sve u redu. EKG (ne brojim koliko puta više) uvijek sve zabilježena.

U zadnjih 3-4 tjedna imam česta preskakanja, kao da ih osjetim, također su aritmije vidljive na tlakomjeru (često gledam ima li aritmija zbog straha i često su vidljive), počela sam piti magnezij i čaj od matičnjaka, smanjila pušenje i izbacila kavu. Preskakanja se najviše dešavaju navešer, pogotovo kad ležim, s time se povećava moja anksioznost. Jako me strah da će mi se nešto desiti, pogotovo sa srcem. Također, stalno pročitam kako mladi ljudi naglo umru od srca i to mi izazove velik strah i anksioznost zbog ovih preskakanja. Strah me baviti se bilo kakvim aktivnostima zbog straha za srce (upisala sam yogu), imam osjećaj čim nešto radim da srce preskače i da će stati… jako sam ankziozna i u strahu cijelo vrijeme da će se nešto desiti te mi je pažnja stalno usmjerena na srce. Molim vas, možete li mi reći je li ovo opasno i je li moguće da su se aritmije od 7. mjeseca pojačale i postale opasne? Je li možda i anksioznost povezana sa aritmijama, pogotovo kad pročitam nešto
vezano uz srce? Takoder, možete li mi reći da li bi bilo pametno ponovo napraviti sve pretrage za srce?

7.1.2020

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

prema svim ovim nalazima može se zaključiti da srce nije uzrok Vaših poteškoća. Potrebno je dijagnostičkim postupcima tražiti druge uzroke Vaših tegoba. Preporučam Vam redovitu svakodnevnu tjelesnu aktivnost koja bi mogla ublažiti Vaše poteškoće.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]