Srce ili želudac

Muško, 35 god,zaposlen, situiran, oženjen, otac dvoje djece. Ponekad, u zadnje vrijeme češće, uvijek u mirovanju, nakon što se ustanem sa spavanja, nakon vrućeg napitka (kava, nes), jačeg obroka ili nevezano za nešto posebno, javi mi se žareća, jaka bol koja kreće iz prsa, dolazi do grla i čeljusti. Od jačine bola osjetim titranje u lijevom uhu. Ne širi se u ruke ni dalje po prsima. Traje nekih 5 minuta, možda i kraće, kada uzmem mnogo vode ili nekog napitka, poput soka, mineralne vode ili na kraju prođe sama. U tom trenutku dobijem strah (jer pomislim na to da nije srčani), ali nemam kratak dah, širenje bola u ruke, vrtoglavicu. Uspijem tada izmjeriti tlak, koji bude uredan. Pušim, ponekad pivo, debeo, posebno u stomaku 1,84 visina, 120 kg.
Ne uspijem u toku bola doći do HP jer u međuvremenu prestane, ali ipak tada urade ekg, tlak, sve uredno, kažu možda želudac ili angina.
Vadim lab i nalazi su: Glu 5,5, Kolesterol 6,2, Trigl 2,3, sve ostalo uredno (kks, dks, jetrene probe, urea i sl).
Uzv abdomena: masnija/ehogenija jetra, norm veličine, ostalo, bubrezi, nadbubrežne žlijezde, slezena,
Vadim lab i nalazi su: Glu 5,5, Kolesterol 6,2, Trigl 2,3, sve ostalo uredno (kks, dks, jetrene probe, urea i sl).
Uzv abdomena: masnija/ehogenija jetra, norm veličine, ostalo, bubrezi, nadbubrežne žlijezde, slezena, pankreas, mok. kanalni sistem, prostata sve uredno.
RTG pulmo: blago pojačan bronhopulmonalni crtež, bez svježih i upalnih inflatrata.
Idem kardiologu i nalaz slijedi: Adipozan, uzima Glukopghage 3x500mg radi inz.rezistencije, povremeno D vit, Omega.
EKG: Sinus ritam, fr 84min, normogram, Pr 0,16s, QT0,35, QTc 0,41s, bez promjena finalne oscilacije, RR 145/90 , fr.84min
Transtorokalni UZV srca: Sistolna funkcija EF 70%, Dijastolna funkcijai pritisak punjenja lijeve komore: Eval 0,65m/s, E/A 0,98; LAVI 20ml/M2
Sistolna funkcija desne komore: TAPSE 25mm
Dimenzije srčanih šupljina i velikih krvnih sudova (da ne prepisujem sve) sve UREDNO
Lijeva komora normalne morfologije, endokavitarnih dimenzija,normalna debljina septuma i zadnje zida, bez uočenih regionalnih poremećaja kontraktilnosti. Globalna sist funkcija očuvana. Pritisak punjenja lijeve komore nije povišen. Uglavnom slijedi: Desna komora, desna pretkomora, aortna valvuva, aorta, trikuspidalna vavulva, plućna vavulva, vena kava sve je normalnog dijametra i izgleda. Perikardni izliv se ne uočava. Šantovi nisu color doplerski registrirani.
ERGOMETRIJA: Pacijent opterećen srednje velikim naporom po standardnom Bruce protokolu. Opterećenje je trajalo 6 min i 28 s. (III stepen opterećenja) i prekinut je zbog maximalno dostignute fr. predviđene za dob i pol. Postignuto je radno opterećenje od 10 MET.
U toku testa se u fazi napora registruju povremene supraventikularne ekstarsistole. Dobar odgovor srčane frkvence, dobar pad u recovery, naglašen odgovor krvnog tlaka uz slabiji oporavak u recovery-u.
Ne verifikuje se silazne/horizontalne ST depresije.
RR prije testa 145/95
RR nakon testa 200/80
5min recovery 180/80
U fazi recovery nije bilo poremećaja ritma. Bez bolova u grudima.
Za dostignuti nivo opterećenja ne postoje znaci koronarne insuficijencije, naglašen odgovor krvnog tlaka na napor.
Potrebna korekcija TT te terapija hipertencije: Nebilet plus 12,5mg 1×1 ujutro.
Kontola gastoenterologa i tlaka (holter tlaka za 6 mjeseci).
Pitanje je trebam li i dalje nastaviti tražiti uzrok u srcu, zahtijevati CT koronarografija ili su dijagnostike koje su do sada urađene dovoljne za isključivanje ishemijske bolesti srca? Nemam klasične tegobe, bolesti želudca poput gorušice, vraćanje kiseline u usta te mi nije jasno ako ovo može biti od želudca, koji je uzrok ovako jakog bola u prsima?
Unaprijed hvala.

11.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

učinjene pretrage ne pokazuju da je srce uzrok Vaših poteškoća. Potrebno je učiniti dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti probavnog sustava kao mogućeg uzroka poteškoća. Nije potrebna CT koronarografija. Potrebna je redukcija tjelesne težine i liječenje hiperlipidemije.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]