Srce

Poštovani,
zbog kašlja i bola u grudima, otišla sam na urgentni gdje su mi rađeni kompletni nalazi krvna slika, srčani marker rtg srca i pluća.
Prije dva mjeseca rađeni su mi isti nalazi i upoređivanjem nalaza primijetila sam promjenu kod krvnog enzima Dimer.
Na nalazu od prije 2mj. iznosio je 200, a sada je 540.
(Granične vrijednosti pišu do 700)
Troponin je isto rađen,on je u redu.
Mene brine ovaj Dimer, što je njegova uloga?
Da napomenem da sam taj dan dobila menstruaciju.
Ekg su rekli da je apsolutno u redu, ja povremeno imam osjećaj kao da mi srce preskoči.
Imam mučnine, žgaravicu, da li može biti od toga?
Idem u teretanu, radim lagane vježbe: steper, biciklo, trbušnjake.
Da li to može da mi šteti, moj doktor je rekao da trebam da idem u teretanu i da je to jako poželjno?
Da li trebam da radim još pretraga za srce, radila sam dva puta troponin, ck, dimer,
Ekg 6-7puta u toku dva mjeseca?
Da li mi preporučujete još nešto, s obzirom na to da moj ljekar kaže da nema potrebe?
Ali ipak želim čuti i drugo mišljenje.

28.11.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

ako su učinjeni nalazi u granicama normale tada nemate razloga za zabrinutost. U Vašem slučaju to se odnosi na nalaz D-dimera. Navodite da su normalne vrijednosti od 200-700 tada je Vaš nalaz u granicama normale. Razlika prema ranijem nalazu može biti u svezi s mjesečnicom. U vašem slučaju nema ograničenja što se tiče bavljenja tjelesnom aktivnošću jer su svi učinjeni nalazi kako navodite u granicama normale. Za sada nema potrebe za novim dodatnim dijagnostičkim postupcima.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]