Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Pozdrav imam jedno pitanje nedavno sam na internetu citao nesto o vodi i procitao sam da pisr kako osobe koje unose previse tecnosti tj vode dnevno da to ne valja za srce dali je to tocno?Ja imam 21 godinu unazad 10 godina svaki dan po 5 litri vode popijem nikad nikakvih problema nije bilo

4.11.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Bubrezi su glavni organi putem kojih se regulira ravnoteža tekućine u organizmu. Ukoliko se unosi previše vode u organizam, može doći do poremećaja elektrolita, osobito sniženja razine natrija. Ukoliko se snizi natrij ispod razine normale, to može biti opasno za funkcioniranje srca i mozga. Veći unos vode je potreban kad se više gubi tekućine zbog pojačanog znojenja, te u nekim bolesnim stanjima.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Voda

Ljeto i unos tekućine: što i koliko dijete treba piti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVoda je čarobni napitak bez kojega nema života. Uslijed visokih ljetnih temperatura povećava se potreba organizma za vodom. Odrasli se lako mogu osloniti na osjet žeđi kako bi znali koliko im je vode potrebno, ali djeca se često zaigraju i zaborave piti, pa roditelji moraju biti ti koji će osigurati da dijete na vrijeme dobije […]

Dehidracija

Hipertemija i dehidracija – što moramo znati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednje vrijeme mnogo se priča o nezapamćenim vrućinama. Koliko su nezapamćene ne znam pouzdano jer nas sjećanje starijih često demantira u pogledu pridjeva „nezapamćene“. U svakom slučaju, idealna temperatura okoline za fiziološko funkcioniranje ljudskog tijela je oko 20-22°C. Možemo reći da je ovo ljeto vrijeme toplinskih valova kad je dnevna temperatura, i po nekoliko […]

Urin

Ima li razloga za brigu nastavno na nalaz urina?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?